Njemački i danski znanstvenici sa sveučilišta u Heidelbergu, Hohenheimu pokraj Stuttgarta i Arhusu, koristili su metodu mjerenja radioaktivnog ugljika kako bi utvrdili starost maslinove grane. Drvo je stradalo u jednoj od najzastrašujućih vulkanskih erupcija. Grana sa 72 goda znači da je drvo raslo 72 godine, a nije istrunulo zato što je bilo doslovce zapečaćeno u lavi koja se brzo ohladila.
Erupcija iz Brončanog doba na Santoriniju, u Cikladama, zadivljuje znanstvenike već više od 150 godina, jer je gotovo izbrisala tadašnju civilizaciju. Arheolozi i povjesničari dijele događaje iz tog razdoblja na one prije i poslije erupcije.
Zahvaljujući 3.500 godina staroj grani masline, pronađene kod sela Akrotiri, moguće je odrediti godinu erupcije, čime se dovode u pitanje neke stare pretpostavke.
Znanstvenici tvrde da je drvo najkasnije raslo između 1627. godine prije Krista i 1600. pr.K., što znači da je Santorini eksplodirao oko 100 godina ranije nego što se do sada vjerovalo. Erupcija ne samo da je na otok, koji je starim Grcima bio poznat kao Thera, istresla goleme količine lave i pepela, već ga je i prepolovila i pokrenula tsunami koji je digao valove i do 70 metara u vis.
Ti golemi valovi su se obrušili na obale Mediterana, i većina povjesničara vjeruje da je upravo tako uništena Minojska civilizacija na Kreti. Minojsko carstvo je najvjerojatnije izgubilo veći dio flote, što je bio ključni čimbenik za prevlast na Mediteranu.
Neki istraživači vjeruju da je Santorini u stvari Atlantida, grad za koji je Platon rekao da je nestao u moru. U vezu s tom erupcijom dovode se mnogi poznati događaji, poput priče o potopu, opisane u Bibliji i Epu o Gilgamešu.