U popratnom pismu predsjedniku Skupštine Srbije Predragu Markoviću, dostavljenom i premijeru Srbije Vojislavu Koštunici, Tadić je naveo da je Zakon potpisao nakon konzultacija s predstavnicima državnih institucija Srbije i državne zajednice Srbije i Crne Gore, predstavnicima crkava i vjerskih zajednica i civilnog društva, a sagledavajući stavove međunarodnih institucija kao što su OESS i Vijeće Europe.
"Na osnovu toga, zaključio sam da Zakon nije u potpunosti usklađen s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, koju je Skupština Srbije i Crne Gore ratificirala 2004. godine, ali i da je moguće da se određenim izmjenama i dopunama sve njegove manjkavosti otklone", navodi se u pismu predsjednika Tadića upućenom predsjedniku parlamenta.
Po slovu Zakona, sedam crkava dobilo je status "tradicionalnih", onih koje u Srbiji imaju višestoljetni povijesni kontinuitet: Srpska pravoslavna crkva, Rimokatolička crkva, Slovačka evangelistička Crkva, Kršćanska reformatska crkva i Evangelistička kršćanska crkva, dok su kao tradicionalne vjerske zajednice, također na temelju povijesnog kontinuiteta i na osnovu posebnih zakona stečenog pravnog subjektiviteta, označene Islamska zajednica i Židovska zajednica.
Usvojeni Zakon je proteklih dana napadan u javnosti zbog nekih spornih rješenja, po kojima su tradicionalne crkve i vjerske zajednice privilegirane u odnosu na ostale.
Zakon o crkvama i vjerskim zajednicama stupa na snagu osam dana nakon objavljivanja u Službenom glasniku Republike Srbije.