Stotine ljudi prošle su pored memorijalnog zida u koji su upisana imena lokalne vatrogasne postrojbe. Ti su vatrogasci bili među prvim žrtvama eksplozije černobilskog nuklearnog reaktora broj 4 26. travnja 1986.
Reaktor u nuklearnoj elektrani u sjevernoj Ukrajini, u blizini granice s Bjelorusijom, doslovce se rastalio tog dana, nakon čega je iz njega izišla smrtonosna doza radijacije. U toj do sada najvećoj nuklearnoj katastrofi radijacijom je onečišćeno područje veličine Luksemburga iz kojeg je evakuirano nekoliko stotina tisuća ljudi.
"Današnje ceremonije povodom obilježavanja godišnjice nesreće na žalost ne znače da možemo reći zbogom Černobilu", rekao je predsjednik ukrajinskog parlamenta Volodimir Litvin na posebnoj sjednici parlamenta posvećenoj obljetnici katastrofe.
"To će ostati s ukrajinskim narodom još više od jedne generacije koja će tek doći".
Ukrajina se mora nositi s nasljeđem kontaminacije, lošim zdravljem svojih ljudi i reaktorom koji će, iako zabetoniran, ostati radioaktivan još stoljećima.
Procjene o broju poginulih u trenutku nesreće i odmah nakon nje kreću se od 3.000 do 100.000. Vlasti u Ukrajini i Bjerolusiji procjenjuju da od posljedica radijacije ozbiljne zdravstvene probleme danas trpi oko pet milijuna ljudi.
Više od 9.000 kvadratnih kilometara teritorija u obje zemlje još uvijek je zagađeno radijacijom, zbog čega će taj prostor dugo biti nepogodan za ljudski boravak. Izotopi cezija i stroncija ostat će aktivni i opasni i u narednih 200 godina.