HINA - Financijski servis
Deficit tekućeg računa hrvatske platne bilance u 2005. godini iznosio je 1,9 milijardi eura, što je za 35,9 posto više nego u godini prije.
Tako je nakon dvije godine pada, u 2005. zabilježen ponovni rast deficita tekućeg računa platne bilance, napominju analitičari Hrvatske gospodarske komore u najnovijim "Gospodarskim kretanjima" pozivajući se na prve i nepotpune podatke HNB-a o platnoj bilanci Hrvatske za prošlu godinu.
Uslijed bržeg rasta od rasta BDP-a, udio deficita tekućeg računa platne bilance u BDP-u povećan za 1,2 strukturna boda, na 6,3 posto, čime je zaustavljen dvogodišnji trend smanjivanja udjela deficita tekućeg računa platne bilance u BDP-u.
Pogoršanje salda tekućeg računa u prošloj godini, napominju analitičari Centra za makroekonomske analize HGK, primarno je uvjetovano pogoršanim kretanjima na podračunu roba, a onda i na podračunu dohotka.
Istodobno je zabilježen porast suficita na podračunu usluga, prije svega zahvaljujući turizmu. koji je ostvario rekordan prihod od 6 milijardi eura.
Pojašnjavaju kako je znatno usporenje rasta izvoza (za 8,8 postotnih bodova) i istovremeno ubrzanje rasta uvoza (za 4,2 postotna boda), dovelo do povećanja deficita na podračunu roba za 11,2 posto ili za 641 milijun eura. Deficit robne razmjene iznosio je rekordnih 7,5 milijardi eura.
Pritom je usporavanje rasta izvoza u 2005. godini velikim dijelom vezano uz značajno smanjenje izvoza brodova, dok su na rast uvoza zamjetno utjecale visoke cijene nafte.
Uz visoki robni deficit zabilježen je i deficit na podračunu dohotka, koji je, doduše, u apsolutnom iznosu osam puta manji, pa i manje značajan. Deficit na podračunu dohotka iznosi 974,2 milijuna eura, a tijekom 2005. godine povećan za 56 posto, što je uslijedilo zbog povećanja rashoda na osnovi izravnih ulaganja-dividende stranih vlasnika od čega je veći dio reinvestirana dobit.
Uslijed takvih kretanja ostvareni rast suficita na podračunu usluga nije bio dostatan kako bi spriječio porast ukupnog deficita tekućeg računa platne bilance.
Tako je na podračunu usluga ostvaren suficit u iznosu od 5,3 milijarde eura, što je 12,8 posto više nego godinu dana ranije.
Tome je pak najviše pridonio prihod od usluga u turizmu, ostvaren u rekordnom iznosu od 6 milijardi eura, što je 9 posto više u odnosu na godinu prije.