Umjesto istovremenog početka predlažemo odgođeni, odnosno, postupni početak provedbe HNOS-a, kazao je predsjednik Preporoda Željko Stipić na konferenciji za novinare.
Razlog za odgodu Preporod nalazi u nepostojanju zakonskih pretpostavki i minimalnih radnih uvjeta za početak HNOS-a.
Stipić podsjeća da četiri mjeseca prije uvođenja HNOS-a ima škola koje rade u tri smjene, razreda s više od 30 učenika te da nastavnici nisu educirani za provedbu tog programa.
Ključnom greškom drži to što prosvjetne vlasti prije uvođenja HNOS-a nisu donijele državni pedagoški standard, koji bi trebao u svim osnovnim školama stvoriti približno jednake uvjete za rad.
Bolje radne uvjete kao preduvjet kvalitetne provedbe HNOS-a zatražilo je u peticiji 76 nastavnika kemije i 68 biologije.
Nastavnici tih predmeta u osnovnim školama u kojima se eksperimentalno provodi HNOS zatražili su smanjenje tjedne norme s 22 sata na 18 sati, kvalitetnije opremanje kabineta i smanjenje broja učenika u razredu na najviše 24.
Vlasta Sorić, nastavnica biologije i kemije u OŠ "Miroslav Krleža", jednoj od 49 osnovnih škola u kojima se eksperimentalno provodi HNOS, kaže kako se zahtjevi odnose na stvaranje kvalitetnijih radnih uvjeta, kao preduvjeta za individualan i grupni rad, što predviđa i HNOS.
Nismo protiv uvođenja HNOS-a, već smo za oprezniji pristup kako se nešto kvalitetno ne bi dovelo u pitanje, ističe predsjednik Preporoda.
Ne usklade li se zahtjevi s uvjetima, HNOS će se prije ili kasnije pokazati preskupim propagandnim potezom aktualne vlasti, drže sindikalci.