Cilj sanacije pritom se razlikuje od onog zapadnih tvrtki, konstatiraju autori studije, objašnjavajući da je u istočnom dijelu Europe naglasak na povećanju prometa dok su zapadnoeuropske tvrtke usredotočene na rezanje troškova.
Trećina poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi provodi mjere sanacije tek u slučaju akutne krize likvidnosti, primjećuju oni, ističući da je u tom kontekstu posebno problematična Rumunjska gdje čak 60 posto tvrtki kreće u sanaciju kada se suoče s prijetnjom nelikvidnosti.
Na drugom je mjestu po problematičnosti Češka s 50 posto, a na trećem Hrvatska sa 40 posto tvrtki koje provode mjere sanacije tek kada im zaprijeti nelikvidnost. Brže se reagira samo u Poljskoj gdje odgovarajuća vrijednost iznosi 20 posto i time je blizu onoj uobičajenoj u zapadnoj Europi.
Mađari najsporije reagiraju na krize koje su u toj zemlji ipak često izbjegavaju dugotrajnom potporom banaka i državnom pomoći, pokazala je studija.
Mjere restrukturiranja u istočnoj Europi više su usredotočene na rast nego na uštedu neproizvodnih troškova odnosno onih vezanih za radnike. Tako 63 posto svih rumunjskih, 55 posto poljskih, 41 posto hrvatskih i čeških odnosno 38 posto mađarskih poduzeća provodi programe povećanja prometa. Usporedbe radi, u Austriji to čini samo četvrtina poduzeća, ističe se u studiji.
Orijentacija na rast povećava potrebu za dodatnim likvidnim sredstvima za financiranje restrukturiranja, koje kompanije namiču uglavnom preko internih izvora (primjer je "sale and lease back", odnosno interno financiranje unutar koncerna) kao i putem tuđeg kapitala, onog banaka. Stvarno financiranje kompanija iz vlastitog kapitala posredstvom tržišta kapitala ili private equityja još je nedovoljno rašireno u istočnoj i srednjoj Europi, napominju autori.
Uz nedostatno iskustvo s takvim instrumentima samofinanciranja načelni je problem i nedostatna raspoloživost private equityja i rizičnog kapitala, što posebno vrijedi za Rumunjsku, ističe se u studiji.
Dodatna je otežavajuća okolnost i činjenica da poduzeća u istočnoj Europi sve više pritišće restriktivna kreditna politika lokalnih banaka, pri čemu važnu ulogu igraju vlasnički odnosi u bankama, ističe autor studije i partner pri Roland Bergeru Rupert Petry.
"Naime, novčani su instituti većim dijelom u zapadnoeuropskom vlasništvu a zbog zahtjeva za što većim prinosima ali i restriktivne politike rizika, uvjetovane između ostalog i Mehanizmom valutnih tečajeva Basel II, nerado odobravaju rizične zajmove srednjim i malim poduzećima", konstatirao je Petry.
Za potrebe studije prošle su godine anketirani čelnici više od 2.500 poduzeća u cijeloj Europi, pri čemu više od 1.100 njih iz Hrvatske, Poljske, Rumunjske, Češke i Mađarske. Rezultati su potom uspoređeni s onima odgovarajuće studije o Austriji iz 2004. kako bi se jasno očitovale razlike između istočne i zapadne Europe.