Američki institut za fiziku (American institute of physics), središnja američka strukovna organizacija za promicanje i razvoj fizike, u siječanjskom izdanju svojeg internetskog biltena izdvojio je to postignuće kao jedno od najzanimljivijih događaja u fizici na početku 2006. To otkriće bit će objavljeno početkom veljače u uglednom znanstvenom časopisu Physical Review Letters.
Kako je objašnjeno na Institutu Ruđera Boškovića radi se o posebnom stanju atomske jezgre kemijskog elementa berilija, čak milijun puta manjem od dosadašnjeg mini-rekordera molekule kisika. "Molekularna bućica" kisika, sastavljena od dvaju atoma kisika međusobno povezanih dvama elektronima, veličine je nekoliko nanometara. Primjerice molekula kisika onoliko je manja od običnog mrava, koliko je mrav manji od udaljenosti Cavtata i Savudrije.
Novi je pak rekorder - berilijeva nuklearna bućica - još toliko puta manja od od molekule kisika.
Skupina nuklearnih fizičara s Instituta Ruđera Boškovića, okupljena oko Đure Miljanića, kroz nekoliko je znanstvenih radova već ranije upozorila na mogućnost postojanja takve nuklearne "bućice".
Ti radovi su ujedno bili temelj za magistarske i doktorske disertacije Soića i Milina, a ovo je postignuće konačna potvrda njihovih ranijih rezultata.