Osnovne zamjerke članova Odbora odnosile su se na neusklađenost Strategije s novim zakonima o vodama te o zaštiti prirode, koji su usklađeni s regulativom EU.
Strategija upravljanja vodama, koja se predlaže donijeti za neodređeno dugoročno razdoblje, definira razvojne odrednice hrvatskog vodnog gospodarstva, te predstavlja temeljnu podlogu za implementaciju europskih direktiva, redovite aktivnosti u korištenju i zaštiti voda, posebno u području javne vodoopskrbe.
Članovi Odbora u raspravi su se suglasili da je riječ o bitnom strateškom dokumentu koji je potrebno stručno doraditi kako bi se izbjeglo njegovo kasnije dodatno usklađivanje.
Marko Širac (HDZ) kazao je da je Strategija preduvjet za izradu svih planskih dokumenata na temelju kojih će se obavljati upravljanje i iskorištavanje vodnih resursa. Naglasio je da Hrvatska nužno mora koristiti sve svoje hidro-tehničke potencijale kako bi osigurala proizvodnju električne energije. "Pa nećemo valjda graditi nuklearku", poručio je Širac.
SDP-ovac Mato Arlović istaknuo je da u upravljanju i iskorištavanju voda nužno treba voditi računa o zaštiti državnog i društvenog interesa, a kako bi se to osiguralo traži doradu Strategije u tom smislu.
S njim se složio i predsjednik Odbora, HSS-ovac Božidar Pankretić, te rekao da se na taj strateški dokument predugo čekalo da bi ga se ishitreno donosilo.
Vladimir Štengl (HDZ) upozorio je da je sustavom javne vodoopskrbe obuhvaćeno tek 76 posto Hrvatske, da ni Zagreb nije obuhvaćen u 100-postotnom obimu, kao i da se gubici vode u mreži kreću oko 46 posto što smatra nedopustivim. Pohvalno se izrazio prema planu iz Strategije da se okrupne vodovodi, odnosno da se umjesto sitnih mreža ide na veće i manje sustave.