CEFTA postoji kao forma i treba je koristiti. Konkretan ekonomski interes definiranja tog prostora je pojednostavljivanje poslovanja za sve gospodarske subjekte, te lakši plasman i replasman kapitala u regiji, što je interes i EU, stav je HGK.
Hrvatska ima bilateralne sporazume sa svim zemljama tzv. zapadnog Balkana koje također međusobno imaju bilateralne sporazume.
Čak i u slučaju potpisivanja multilateralnog sporazuma neophodno je razdoblje prilagodbe, ističu iz HGK, podsjećajući da primjerice Hrvatska i Makedonija imaju zonu slobodne trgovine, ali i kontingente koji koče još snažniju i kvalitetniju međusobnu razmjenu.
"Takva zona bi prije svega morala pobrisati sve moguće barijere, a tada bi došlo u pitanje kako će zemlje tako različitog stupnja razvijenosti bez određenih korektivnih faktora ili vremena prilagodbe ravnopravno funkcionirati u takvoj zajednici", navodi se u priopćenju.
Ističe se da bi Hrvatska, gledano teoretski, mogla kratkoročno izvući određene beneficije, ali dugoročno ne. "Naš su interes standardi EU u našem društvu i punopravno članstvo kao konačni rezultat prilagodbe našeg društva. To naravno ne isključuje našu suradnju u regiji, ali putem članstva u CEFTA-i do punopravnog članstva", naglašava HGK.
Upozorava se da je u političkom smislu koncept trgovinske zone na zapadnom Balkanu opasan, jer pokazuje da EU ni danas nema jasnu koncepciju oko rješavanja pitanja odnosa, prije svega Srbije i Crne Gore, statusa Kosova i Bosne i Hercegovine te dinamike priključenja tih zemalja EU.
EU, kako se navodi, formiranjem nove zone slobodne trgovine pokušava ponoviti priču srednjoeuropskih zemalja s početka 90-ih.
Hrvatska gospodarska komora smatra da to nije potrebno, u novom okviru, s obzirom na dobru postojeću formu CEFTA-e, zaključuje se u priopćenju.