Knjiga je cjelovita pripovijest o Ljudevitu Farkašu Vukotinoviću, odvjetku hrvatsko-ugarskoga plemstva (Zagreb, 1813.-1893.), jednomu od istaknutih sudionika hrvatskoga narodnog preporoda i svestrane osobnosti koja je, kako je istaknuto, svojim životom i djelovanjem bitno pridonijela profiliranju hrvatske moderne nacionalne samosvijesti u njezinoj povezanosti s europskim zbivanjima.
Recenzentima akademiku Ivanu Gušiću i prof. dr. Ivanu Šugaru te predstavljačima akademiku Dubravku Jelčiću i predsjedniku Uprave Školske knjige Anti Žužulu pripala je zadaća da podsjete na neke od brojnih područja Vukotinovićeva djelovanja. Jer, rečeno je, Vukotinović je bio školovani pravnik ali je, bez obzira na to što je na književnom i prirodoslovnom polju bio zapravo amater stvorio, zajedno s Josipom Kalasancijem Schlosserom, kapitalno djelo hrvatske kulture "Flora Croatica", a bio je i začetnik nekih književnih rodova - povjestica, novela, kratkih ljubavnih pjesama, ogleda i književnih kritika.
Na izniman Vukotinovićev doprinos botaničkoj znanosti podsjetio je Ivan Šugar, ali je i upozorio da do danas nije osuvremenjeno kapitalno Vukotinovićevo i Schlosserovo djelo.
Akademik Gušić ukazao je pak na to da je Vukotinović bio potpuni preteča hrvatske sustavne geologije i inicijator kasnijega sustavnoga geološkog istraživanja. Istaknuo je da je Vukotinovićev rad u geologiji bio bogatiji idejama i razmišljanjima od onoga u botanici.
Po riječima akademika Jelčića, Balabanićeva monografija o Vukotinoviću korisno je štivo koje priziva u našu svijest kreativnu ličnost koja je znatno obilježila 19. stoljeće koje je, istaknuo je, bilo presudno u povijesti hrvatskoga naroda zbog stvaranja moderne hrvatske nacionalne svijesti.
Kad je pak riječ u Vukotinovićevu književnu opusu, Jelčić je ustvrdio da bi Vukotinović, da je kojim slučajem bio Nijemac, Francuz ili Talijan, bio percipiran kao jedan od istaknutijih književnika romantizma.
Jelčić smatra i da bismo trebali, kako je rekao, "malo okrenuti ploču i razmotriti preduvjerenje da su pisci romantizma u nas ispod razine književnika ostalih razdoblja i sustavnije čitati Vukotinovićevu prozu".
Autor monografije Josip Balabanić istaknuo je da je monografiju o Vukotinoviću pisao vođen geslom koji je pronašao u Vukotinovićevu tekstu u kojemu stoji "Svaki sam u sebi nosi smrtnu ranu onaj koji u sebi nema ufanja u život". A Vukotinović je, rekao je Balabanić, doista imao ufanja u život.
Suizdavač knjige je Hrvatski prirodoslovni muzej, a projekt je poduprlo i Ministarstvo kulture.