Naime, preživjeli holokausta su saveznom sudu u San Franciscu 1999. godine podnijeli tužbu u kojoj optužuju banku i franjevački red da su pomagali pri prijenosu zlata i drugih vrijednosti, odnosno da su primili imovinu oduzetu žrtvama ustaškog režima u razdoblju od 1941. do 1945. godine.
U tužbi se tvrdi da je oduzeta imovina nakon rata iskorištena kako bi se nacističkim ratnim zločincima pomoglo u bijegu u južnu Ameriku i traži odšteta za financijske gubitke koji su pretrpjeli preživjeli holokausta. Vatikanska banka i franjevački red Male braće niječu te optužbe.
Sudac saveznog suda je 2003. godine odbacio tužbu s obrazloženjem da u njoj iznesene tvrdnje obuhvaćaju pitanja koje trebaju riješavati izvršna i zakonodavna vlasta u SAD-u, a ne sudovi.
Prizivni sud se, međutim, s takvom ocjenom nije složio i presudio da se sudski postupak može nastaviti bez obzira što se tvrdnje iz tužbe dotiču i vanjskopolitičkih odnosa i potencijalno proturječnih pitanja.
Odvjetnici Reda Male Braće i Vatikanske banke uložili su potom novi priziv Vrhovnom sudu u kojem su ustvrdili da je odluka o zahtjevima koji se odnose na razdoblje holokausta pitanje vanjskih odnosa koji su po ustavu povjereni političkim tijelima vlasti SAD-a a ne sudovima. Zastupnici tužitelja tvrdili su da nema "razloga ili izvanrednih okolnosti" koji bi opravdali zahtjev da Vrhovni sud ponovno ispita slučaj.
Vrhovni sud je taj priziv odbacio bez komentara.
Izraelski dnevnik Ha'aretz je u nedjelju objavio opširan članak o tužbi protiv Vatikanske banke u kojem opšrino prenosi prošlomjesečno svjedočenje Williama Gowena, bivšeg američkog obavještajca pred saveznim sudom u San Franciscu, koje prema navodima lista sadrži "povijesne i političke bombe". Na saveznom sudu u San Franciscu, kako piše list, od 1999. vodi se postupak protiv Vatikanske banke, Franjevaca, ustaša i Nacionalne banke Švicarske.
Gowenovo svjedočanstvo "povezuje Giovannija Battista Montinija, koji je kasnije postao papa Pavao VI. s krađom imovine Židova, Srba, Rusa, Ukrajinaca i Roma tijekom Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji", piše Ha'aretz.
Montini je za vrijeme Drugog svjetskog rata bio zamjenik vatikanskog državnog tajnika, a bio je "uključen u skrivanje i pomaganje u bijegu hrvatskim ratnim zločincima, poput ustaškog poglavnika Ante Pavelića", što je bio dio široke mreže poznate pod nazivom "štakorska veza", piše list.