Ambalaža se prikuplja u 87 gradova i općina na više od stotinjak prihvatnih mjesta, s tim da se taj broj stalno povećava, kažu u Fondu.
Ističu da su do danas komunalnim tvrtkama, ovlaštenim sakupljačima i prodavateljima isplatili 725 tisuća kuna avansa za povrat naknade građanima, a na račun Fonda uplaćeno je 153 tisuće kuna koliko je uplatilo 144 obveznika plaćanja naknade za zbrinjavanje ambalažnog otpada.
Građani su najviše vraćali plastičnu ambalažu (60 posto), dok se stakla (30 posto) i limenki (oko 10 posto) prikupilo u manjim količinama - prikupljena ambalaža odvozit će se kod ovlaštenih oborabitelja radi daljnje reciklaže.
Posebno veseli, kažu u Fondu, što su se i prodavatelji počeli uključivati u sustav gospodarenja ambalažnim otpadom, pa su tako ugovore s Fondom potpisali i veći trgovački lanci poput Jollya, Plodina, Vindije, Kauflanda te KTC-a.
Najavljivana povećanja cijena pića u Fondu drže neosnovanima i neutemeljenima jer se, kažu, povratna naknada za ambalažu za piće i napitke u iznosu od 50 lipa po komadu vraća trgovačkom društvu-prodavatelju nakon što isti iznos isplati potrošaču za vraćenu ambalažu.
"Proizvođač i uvoznik će iznos povratne naknade u računu koji ispostavlja kupcu (trgovačkom društvu-prodavatelju) iskazati kao prolaznu stavku, što ne ulazi u osnovicu za oporezivanje PDV-om. Kada trgovačko društvo-prodavatelj ispostavlja račun kupcu-potrošaču, iznos povratne naknade od 0,50 kuna po jedinici ambalaže iskazuje zasebno kao prolaznu stavku na koju se ne obračunava porez na dodanu vrijednost", ističe se u priopćenju.
Dodaje se da se eventualno povećanje cijene može odnositi samo na uključivanje naknade zbrinjavanja u iznosu od 0,114 kune po jedinici ambalaže stavljene u promet u cijenu proizvoda, a za koji iznos povećanja, tvrde u Fondu, sigurno postoje unutarnje rezerve kod svakog proizvođača.
Međutim, ističu, i ovo bi povećanje cijena bilo sporno imajući u vidu da direktiva EU o ambalaži i ambalažnom otpadu te Zakon o otpadu izrekom propisuju da troškove zbrinjavanja otpada, u ovom slučaju gospodarenja ambalažnim otpadom, snose onečišćivači, odnosno proizvođači ambalažnog otpada pa se ta njihova obveza ne bi smjela prevaliti na potrošače.