Komemoraciju je o prvoj obljetnici smrti akademika Petra Guberine priredio Razred za filološke znanosti HAZU čiji je član Guberina bio pola stoljeća, a na kojoj je o radu akademika Guberine na području hrvatskoga književnog jezika govorio akademik Stjepan Babić. Na činjenicu da je Guberina bio vrstan romanist podsjetio je akademik August Kovačec, dok je njegov učenik profesor Ivo Škarić, član-suradnik HAZU, govorio o Guberini - osnivaču Instituta za fonetiku na zagrebačkome Filozofskom fakultetu 1954. te Odsjeka za fonetiku na istome fakultetu 1965.
Istraživanjima lingvistike govora Guberina je doveo do revolucionarnoga obrata u nastavi živih jezika, a posebno u pristupu patologiji sluha i govora (verbotonalna metoda) koja je velikomu broju osoba oštećenoga sluha i govora pomogla da progovore i da čuju, podsjetio je Šimunović.
Naime Guberina je utemeljio verbotonalni sustav (VTS) - originalnu znanstvenu teoriju na području govorne komunikacije, i elektroakustičkih aparata SUVAG, a njegova istraživanja lingvistike govora dovela su do revolucionarnoga obrata u nastavi živih jezika - audiovizualna globalnostrukturalna metoda (AVGS).
Šimunović je dodao kako Guberini možemo zahvaliti i na tomu što nam je otkrio francusku poeziju crnačkoga izričaja, posebice onu Leopolda Sedara Senghora i Aimea Cesairea.
Govoreći o Guberininu rada na području hrvatskoga književnog jezika akademik Babić istaknuo je da je Guberina, s Krunom Krstićem, u knjizi "Razlike hrvatskoga i srpskoga književnog jezika" još 1940. postavio problem hrvatskoga jezičnog identiteta zasnovan na lingvističkim temeljima. Dodao je da je ta knjiga bila napadana i hvaljena na isti način u NDH i u komunističkoj Jugoslaviji te da je kasnije, kada je riječ o razlikama između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika, prevladala Brodnjakova knjiga.
Akademik Kovačec ustvrdio je pak da je Petar Guberina bio među prvim hrvatskim lingvistima koji je smatrao da je hrvatska lingvistika, bez obzira na svoju uglednu tradiciju, obvezna pratiti suvremena kretanja.
Petar Guberina rođen je 22. svibnja 1913. u Šibeniku. Na zagrebačkome Filozofskom fakultetu diplomirao je 1935. francuski i latinski jezik, a doktorirao na francuskome Sveučilištu Sorbonne 1939.. Od 1951. do 1983. bio je profesor francuskoga jezika na zagrebačkome Filozofskom fakultetu i predstojnik Odsjeka za romanistiku (1951.-1965.). Umro je u Zagrebu 22. siječnja prošle godine.