Po njezinim riječima samo u nekoliko dana zabilježen je znatan posjet sa sveučilišta iz čitava svijeta, a najviše iz SAD-a, Rusije, Austrije, Njemačke, Češke i Velike Britanije, jer se sada slobodno može pretraživati hrvatski jezični korpus.
Hrvatska jezična mrežna riznica (http://riznica.ihjj.hr) projekt je Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa u svibnju prošle godine. Nakana je stvaranje javno dostupne baštine hrvatskoga jezika na Internetu, pružanje obavijesti o hrvatskoj jezičnoj normi te ostalih obavijesti o hrvatskome jeziku.
"Za sada su na mrežnim stranicama klasična djela hrvatske književnosti, koja se dopunjuju stručnom literaturom i publicistikom", izjavila je voditeljica projekta, dodavši kako je na mrežnim stranicama ono što tvori standardni jezik, a krajnja je svrha unijeti sve što je zabilježeno u hrvatskoj književnosti.
Kako objašnjava, sada se na mrežnim stranicama može vrlo brzo i lako utvrditi koji su hrvatski pisci, primjerice, pisali strjelica, a koji strelica, koji podaci, a koji podatci te koji su pisali ne ću, a koji neću.
U sklopu projekta izrađuje se nekoliko korpusa različitih razvojnih faza hrvatskoga jezika i digitaliziraju se objavljeni i rukopisni rječnici hrvatskoga jezika. Prikuplja se i digitalizira građa za reprezentativni korpus hrvatskoga standardnog jezika koji je podlogom za izradbu Velikoga rječnika hrvatskoga jezika i druga jezikoslovna istraživanja.
Korpus hrvatskoga jezika, kako se navodi u pristupnoj informaciji na mrežnim stranicama, prikuplja se od odabranih tekstova hrvatskoga jezika svih struka i funkcionalnih usmjerenja. Obuhvaća književna i druga pisana vrela od početaka standardizacije hrvatskoga jezika do danas.
Projekt se provodi u suradnji sa "Školskom knjigom" i bibliotekom Matice hrvatske Stoljeća hrvatske književnosti, a računalnu podršku pruža Damir Ćavar, profesor računalne lingvistike na zadarskom Sveučilištu.