Citirajući neimenovani izvor blizak tome procesu, WSJ piše da je Mitsubishi ponudio iznad 2,5 milijarde dolara, što je i dvostruko više od iznosa koji je ta kompanija spomenula u svojim srpanjskim izvještajima.
Mitsubishi sudjeluje na natječaju za akviziciju Westinghousea zajedno s američkim tvrtkama General Electric i Shaw Group te japanskom Toshibom.
Westinghouse, sa sjedištem u Pittsburghu, kupila je 1999. britanska vlada. Uprava državne tvrtke British Nuclear Fuels (BNFL) sastat će se ovog mjeseca kako bi izabrala najbolju ponudu, kazao je direktor korporativnih komunikacija BNFL-a Philip Dewhurst u intervjuu za agenciju Bloomberg.
Westinghouse-ova tehnologija nalazi se u gotovo polovini svih nuklearnih reaktora diljem svijeta. Westinghouse i Mitsubishi sudjeluju u zajedničkoj ponudi za izgradnju četiri nuklearna pogona približne vrijednosti 54 milijarde dolara u Kini, najbrže rastućem svjetskom tržištu za naftu i alternative ugljena.
Kako rastu troškovi nafte i prirodnog plina, sve se više zemalja okreće nuklearnoj energiji. Nedavni sukob između ruskog Gazproma i Ukrajine zbog cijena plina konkretan je primjer. "Ta će kriza biti iskorištena kao podrška argumentima za izgradnju nuklearki", kazao je Andrew Moulder, analitičar agencije Creditsights iz Londona.
Očekuje se da će se do 2030. uložiti više od 200 milijardi dolara u nuklearnu energiju, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju. Nuklearni kapacitet mogao bi se povećati u Aziji sa sadašnjih 5 na 8 posto ukupnog kapaciteta te regije u 10 godina.
Velika Britanija, koja već dobiva značajan dio energije iz nuklearnih elektrana, mogla bi pokrenuti novu generaciju nuklearnih pogona nakon što je premijer Tony Blair dao prošle godine svoju podršku tome. Američki predsjednik George Bush također se zalaže za više nuklearki.
U Europi, Finska gradi prvu nuklearnu elektranu na kontinentu nakon 1986., godine kada je eksplozija u Černobilu u Ukrajini zaustavila tu industriju u regiji. Francuska planira izgradnju 3,6 milijardi dolara vrijednog rektora.
Dok se nuklearna energija smatra boljom od nafte ili plina jer ne stvara emisiju ugljika, zaštitnici okoliša zabrinuti su zbog odlaganja nuklearnog otpada kojem treba desetak tisuća godina da izgubi radioaktivnost.