Ubuduće će i bračni drugovi s maloljetnom djecom koji se žele razvesti podnositi tužbu izravno sudu, a ne se prvo obraćati centru za socijalnu skrb radi provođenja postupka posredovanja (mirenja).
Sud će ih potom upućivati na posredovanje u centre socijalne skrbi ili druga za to ovlaštena tijela.
Umjesto u upravnim postupcima koje su vodili centri, ubuduće će sud odlučivati s kojim će roditeljem dijete živjeti, donosit će odluke o susretima djeteta s roditeljem s kojim ne živi, s bakom i djedom, o zabrani približavanja djetetu i druge odluke vezane za skrb o djetetu.
Sudovi su i dosad rješavali odnose roditelja i djece kod postupaka utvrđivanja, odnosno osporavanja majčinstva i očinstva, brakorazvodnih postupaka i poništenja braka, no sve ostale probleme rješavali su centri za socijalnu skrb.
Izmjena nadležnosti mogla bi djelomično rasteretiti centre socijalne skrbi, ali je pitanje hoće li dodatno opteretiti općinske sudove i hoće li sudovi takve postupke brže rješavati nego centri.
Državna tajnica u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Dorica Nikolić kaže kako će tek vrijeme pokazati hoće li prijenos nadležnosti značiti ubrzanje postupaka.
"Sigurno je jedino da to neće biti veliko rasterećenje centara za socijalnu skrb s obzirom da u svim postupcima i dalje sudjeluju, samo bez donošenja odluka", rekla je Nikolić Hini.
Ravnateljica Centra za socijalnu skrb u Zagrebu Marija Pavić smatra kako bi prijenos nadležnosti ipak trebao rasteretiti centre, a nada se da bi sudovi mogli efikasnije rješavati složene situacije u kojima stranke nisu dovoljno poštivale autoritet centara i time otežavale provedbu odluka.
Centri će i ubuduće voditi većinu postupaka posredovanja prije razvoda braka kod parova s maloljetnom djecom jer drugih ovlaštenih posredovatelja zasad nema, ali velik broj ostalih odluka preuzimaju sudovi, dodaje Pavić.
Po podacima Ministarstva, godišnje se u centrima za socijalnu skrb provodilo između 4.500 i 5.000 postupaka mirenja.
Zagrebački Centar za socijalnu skrb donio je prošle godine oko 1.200 odluka s područja obiteljsko-pravne zaštite, koje će ubuduće donositi zagrebački Općinski sud.
"Na sudu se godišnje primi prosječno 1.800 tužbi za razvod braka, a suci su pripremljeni za primanje i obradu predmeta koji su dosad bili u nadležnosti centara za socijalnu skrb", kaže glasnogovornica zagrebačkog Općinskog suda Iva Žutelija.
Dodaje kako su godišnjim rasporedom poslova za suce izabrani oni koji su i ranije radili predmete iz statusno-obiteljske grupe, a tijekom 2005. godine prošli su dodatne seminare i usavršavanja kao obiteljski suci po domaćem i međunarodnom zakonodavstvu i praksi.
"Sud će zasigurno efikasnije i brže izricati i provoditi mjere zaštite i skrbi o djetetu, a u radu će se koristiti stručnim službama centara za socijalnu skrb i njihovim dugogodišnjim iskustvom", ističe Žutelija.
Izmjene odredbi Obiteljskog zakona i prijenos nadležnosti doneseni su radi usklađivanja naših zakona sa zakonodavstvom Europske unije te Konvencijom UN-a o pravima djeteta, a koje propisuju da rješavanje statusnih pitanja djeteta mora biti u sudskoj nadležnosti.