Kao tri nezaobilazna pitanja želi li se veća dinamika rasta Crkvenac ističe efiksanu državu, što znači reforme, restrukturiranje ulaganja i potrošnje, što podrazumijeva preorjenataciju na razvoj kapaciteta za izvoz, te promišljenu politika koja podrazumijeva i konsenzus oko nekih pitanja.
Vladimir Gligorov s Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije smatra da su Hrvatskoj jako potrebne strukturne reforme kojima se mora utjecati na bolju alokaciju resursa, te kako su Hrvatskoj za više stope rasta nužne promjene u eksternom sektoru, otvorena privreda uz uklanjanje financijske represije.
Konkurentnog eksternog sektora, dodaje, nema bez promjene monetarne politike i tečaja.
"Trenutna monetarna politika se oslanja na financijsku represiju", kazao je Gligorov, upozoravajući da mu nije poznat primjer ni jedne druge zemlje u kojoj su prisutne "restrikcije i na strani kredita i depozita, a na obje strane 'sjedi' HNB".
Gligorov je također istaknuo kako je veliki zagovornik strukturnih reformi, te da je pitanje je li komplementarno tomu moguća i nominalna prilagodba, a pri tome, napominje, uopće ne misli na devalvaciju,
Rizik odnosa kune i eura je na HNB-u, njega su oslobođene banke i druge finacijske institucije, a pitanje je li to najbolje, da li to ograničava monetarnu politku koja ne može koristiti instrumente kao što su kamatne stope, već koristi lošije instrumente kao što su obvezna rezerva, ograničavanje rasta kredita i sl.
Gligorov upozorava da ni kredibilitet HNB-a nije jako velik što se, kaže, vidi u činjenice da se malo štedi u kunama, već se uglavnom štedi u devizama.
Uz konkurentan eksterni sektor i otvorenu privredu, Gligorov ističe da su Hrvatskoj potrebna i ulaganja u infrastrukturu i ljudski kapital, te restrukturiranje javnog sektora.
Član Upravnog odbora Udruge HR+ Žarko Primorac smatra da je moguće postići i održati gospodarski rast od ili nešto više od 5 posto godišnje, a za više su stope nužne radikalne reforme.
No, smatra da stopa ekonomskog rasta, iako važan, nije najvažniji ekonomski cilj.
Po njemu, još je značajnije zaustaviti nepovoljne trendove u vanjsko-ekonomskom sektoru - izvoz, uvoz, deficit tekuće bilance, vanjski dug.