Predsjednik Udruge "Rast" Anđelko Parčina poručio je prosvjednicima koji su nosili natpise kojima - zbog najavljene izgradnje centra - prozivaju županijske i državne čelnike i poručuju kako je to posljednje upozorenje "ubojicama zemlje, vode i zraka" da neće uspjeti u svojemu "suludom projektu" da smeće dovedu u djevičanski netaknutu čistu prirodu.
Parčina je ustvrdio kako su istraživanja koja su provele ekološke udruge pokazala da bi centar za gospodarenje otpadom na tom području bio izvor onečišćenja rijeka Krke i Jadra, koje vodom opskrbljuju više od pola milijuna ljudi od Splita do Šibenika uz obalu i u zaleđu.
Markeri ubačeni u podzemne vode na području Lećevice pojavili su se nakon manje od mjesec dana u tim rijekama, što je dovoljan dokaz da je prostor s 30-ak podzemnih špilja i jama neprikladan za takvu vrstu djelatnosti, rekao je Parčina, nazivajući mjerodavne županijske i državne službe koje ustrajavaju na provedbi tog projekta "lažljivcima i licemjerima koji smećem žele onečistiti čisti okoliš".
Ante Paško Maleš iz Udruge "Zvona Zagore" ustvrdio je kako je Splitsko-dalmatinska županija odluku o gradnji centra u Lećevici donijela godine 2000. bez konzultacija sa stručnjacima, nakon čega je projekt prihvatilo i Ministarstvo zaštite okoliša. Podsjetio je da su zbog toga zatražili i ostavku ministrice Marine Matulović-Dropulić.
Zbog potpore projektima izgradnje 21 sličnog centra za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, Maleš je prozvao i predstavnika Europske komisije u Hrvatskoj Vincenta Dergerta poručivši da ekološke udruge danas u Lećevici ne brane samo to mjesto od nasrtaja smeća, nego i cijelu Hrvatsku od nečiste i zastarjele europske tehnologije te "pravo na čistu i pitku vodu svih žitelja Dalmacije".
Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, na lokalitetu Kladnjicama, trebao bi biti izgrađen do godine 2009., a 2010. sanirat će se sva dosadašnja, uključujući i divlja odlagališta.
Projekt, vrijedan 30 milijuna eura, u što ulazi i izgradnja infrastrukture, financirat će se, osim novca iz županijskog i državnog proračuna, i novcem europskih fondova.
Splitsko-dalmatinska županija s 462 tisuće stanovnika, na godinu "proizvede" 175 tisuća tona komunalnog otpada koji se odvozi na 17 velikih privremenih odlagališta smeća i 37 manjih. Najviše smeća u Županiji, oko 80 posto, "proizvede" se od Trogira, preko Splita, do Omiša i u zaleđu, a samo na Split otpada 65 posto.
Lećevica je, prema Studiji o zaštiti okoliša, izabrana zato što je najmanje seizmički rizična, geološki prihvatljiva i prometno dobro povezana s dijelom na kojem se proizvodi najviše otpada. Usto, područje buduće gospodarske zone na kojem će se graditi centar udaljeno je 1260 metara od najbližega stambenog i gospodarskog objekta, izvan je najužega vodozaštitnog i šumskog područja i u četvrtoj je vodozaštitnoj zoni.
(Hina) xdstr yln