Hrvatska u tri godine, znači u razdoblju do ulaska u EU, treba biti među 40 najkonkurentnijih zemalja, a to znači da mora biti brža i bolja nego do sada, efikasnija u promjenama. Trebamo društveni konsenzus za poboljšanje konkurentnosti, jaku političku odlučnost da krenemo prema 40 najkonkurentnijih, istaknuo je predsjednik NVK Darko Marinac na predstavljanju "Godišnjeg izvješća o konkurentnosti Hrvatske 2006".
Prema indeksu globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma, Hrvatska se kreće uzlaznom putanjom - prema indeksu globalne konkurentnosti u 2006. se u odnosu na 2005. pomaknula za 13 mjesta, sa 64. na 51. mjesto od 125 država, a prema indeksu poslovne konkurentnosti za 15 mjesta, sa 70. na 55. mjesto.
To, kako je istaknuto, govori da Hrvatska počinje smanjivati jaz konkurentnosti koji je razdvaja od skupine šest europskih tranzicijskih zemalja (Češke, Slovačke, Poljske, Slovenije, Mađarske i Estonije), ali da i dalje za tim zemljama zaostaje za otprilike 15 mjesta.
Danas predstavljeno izvješće ustvari je analiza pozicije Hrvatske na ljestvici konkurentnosti u kojoj se razrađuju područja u kojima Hrvatska treba brz napredak kako bi u optimističnom scenariju za tri do pet godina mogla sustići prosjek EU6 i ući u skupinu 40 vodećih zemalja na ljestvici konkurentnosti.
Da bi se dostigao taj cilj Hrvatska "mora biti brža od brzih", istaknuo je predstavljač izvješća Velimir Šonje.
Ako bi Hrvatska imala pomak od 4,2 posto u smislu napora povećanja konkurentnosti za tri bi godine bila na 43. mjestu na ljestvici, a napredak po stopi od 11,7 posto 'brže od brzih' znači da bi u tom razdoblju mogla skočiti na čak 29. mjesto, istaknuo je Šonje.
U svom je izlaganju detaljno objasnio prioritetna područja na kojima Hrvatska treba brži napredak, naglašavajući da Hrvatska iz gospodarstva temeljenog na faktorima efikasnosti treba prijeći u gospodarstvo temeljeno na inovacijskim faktorima.
Uz nastavak reformi u javnom sektoru, Hrvatska za priključivanje skupini najkonkurentnijih zemalja treba ojačati sustav visokog obrazovanja, unaprijediti tržišnu efikasnost i povećati sposobnost apsorbcije novih tehnologija, a među prioritetima su također i izvoz, tehnologije, inovacije, informacijsko komunikacijsku tehnologija, i sl.
Šonje također ističe kako poduzeća trebaju biti u središtu konkurentnosti, a brze promjene su potrebne u zaštiti investitora i kontroli menadžera, razvijanju i većem značaju učenja na poslu, a poseban značaj daje i tržištu rada i obrazovnom sustavu.
Obrazovanje je i u predstavljanju i u raspravi više puta istaknuto kao jedan od najvažnijih prioriteta, pri čemu je naglasak na jačanju sustava visokog obrazovanja, cjeloživotnog učenja i uključivanja neaktivnih u svijet rada.
Ministar znanosti i obrazovanja Dragan Primorac ističe da je Hrvatska u protekle tri godine povećala izdvajanja iz proračuna za taj resor sa 7,7 na 10,7 milijardi kuna, a uz dosadašnja postignuća u sustavu obrazovanja i znanosti, najavio je i potrebu reforme doktorskih studija u Hrvatskoj.