Berlinski energetski "samit" treći je i ujedno posljednji u nizu sastanaka na kojima se raspravlja o tome na koji način Njemačka, inače siromašna energentima, može uskladiti cilj uspješnog poslovanja energetske i industrije električnih uređaja s jedne i smanjenje emisije štetnih plinova s druge strane.
Njemačka industrija električne energije uglavnom kao energent upotrebljava fosilna goriva a neke kompanije eksperimentiraju i sa skladištenjem ugljičnog dioksida ispod Zemljine površine umjesto da ga ispuštaju u zrak.
Na aktualnom je sastanku u Berlinu ponovno pokrenuta stara rasprava o upotrebi nuklearne energije u Njemačkoj. Naime, zakoni propisuju zatvaranje svih 17 nuklearnih elektrana do 2021. dok neki političari desnog centra zagovaraju produljenje tog roka.
Kancelarku su na sastanku pratili ministrica znanosti Annette Schavan, ministar za zaštitu okoliša Sigmar Gabriel i ministar gospodarstva Michael Glos, koji zagovara produljenje roka za zatvaranje nuklearki kako bi se ostvarilo ciljano smanjenje emisije CO2.
Vlada je najavila da će nakon konzultacija s velikim energetskim kompanijama, poslovnim čelnicima iz drugih sektora i udruženjima potrošača najkasnije do kraja ove godine izraditi nacrt zakona kojim će odrediti stope povećanja učinkovite potrošnje energije do 2020.
Kompanije su upozorile da su brojne tehnologije kojima se povećava učinkovita potrošnja previše skupe da bi bile isplative.
Čelnik konzervativnog sindikata IG BCE Hubertus Schmoldt, čiji stavovi često zrcale one energetskih kompanija izjavio je u intervjuu za jednu radijsku postaju da scenarij njemačke vlade polazi od pretpostavke o godišnjem povećanju stope učinkovite potrošnje energije za tri posto. "To nikada nije ostvareno u Njemačkoj i nije realno", naglasio je Schmoldt.