Sudjelovanje na summitu potvrdili su predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović te predsjednici Bugarske Georgij Parvanov, Rumunjske Traian Basecscu, Albanije Alfred Moisiu, Crne Gore Filip Vujanović, Makedonije Branko Crvenkovski i Srbije Boris Tadić.
Posebni gost sastanka na vrhu o energetici bit će ruski predsjednik Vladimir Putin, čiji je dolazak početkom lipnja u Zagrebu pripremao njegov opunomoćeni predstavnik za Središnji federalni okrug Georgij Poltavčenko.
Rusko je sudjelovanje nadasve važno jer ta zemlja isporukama svog prirodnog plina pokriva oko četrvrtine potrebe zemalja članica Europske unije, a u nekima i više, primjerice Njemačkoj kojoj osigurava trećinu potreba.
Osim Hrvatske ruski plin uvoze i druge zemlje jugoistočne Europe, a BiH potpuno ovisi o njemu jer ima samo plinovod iz pravca Rusije. Rusija želi, navode hrvatski mediji, osigurati i ojačati svoj primat u opskrbi jugoistočne Europe prirodnim plinom i proširiti svoj udio u opskrbi naftom.
U Zagrebu bi moglo biti riječi i o gospodarskim projektima Hrvatske i Rusije o kojima je Poltavčenko već razgovarao s hrvatskim dužnosnicima, primjerice o ulaganju ruskih poduzetnika u turizam na hrvatskoj obali, gradnji cementare u Rusiji koju bi izvela hrvatska tvrtka Nexe Grupa, te sudjelovanju ruskih tvrtki Lukoil i Gazpromnjeft u privatizaciji INA-e.
Moglo bi biti riječi i o projektu Družba-Adria, kojemu se snažno protivi hrvatska javnost strahujući od onečišćenja pa se kao alternativa razmatra trasa koja bi zaobišla Jadran.
Grčka će na zagrebačkom energetskom summitu biti zastupljena na razini zamjenika ministra, piše u priopćenju iz Ureda predsjednika.
Predstavnici Europske komisije pratit će rad summita sazvanog kako bi visoki predstavnici zemalja regije iznijeli svoje poglede na aktualne probleme energetike i opskrbe energentima.
Druga je svrha skupa da sudionici s regionalne razine pridonesu nastojanjima da se formuliraju načela ponašanja na polju energetike.
Kako se očekuje znatna će pozornost biti poklonjena i potrebi uspostavljanja ravnoteže između potrebe da se osigura opskrbljenost energijom i energentima s jedne strane, a s druge strane nužnosti očuvanja okoliša.