"Sva izlaganja su bila originalna i utemeljena na raščlambi slabo poznatih ili nepoznatih izvora", napomenuo je Ladić dodavši kako radovi predstavljaju nezaobilazne priloge u daljnjem proučavanju obitelji Zrinski. "Također je objavljena problematika percipiranja obitelji Zrinskih u historiografijama drugih naroda kao što su Austrijanci, Madžari i Francuzi", dodao je.
Po Šanjekovoj ocjeni radovi u zborniku su historiografska novina, jer su kod nas, kako je rekao od sredine 19. stoljeća nepoćudno prikazivane sve plemićke obitelji. "Zrinski su vodili politiku svoga naroda u interesu obrane svih hrvatskih zemalja", kazao je dodavši kako je Rimska rota (Crkveni sud) 1654. i 1656. odredila Dalmaciju, Hrvatsku, Slavoniju i Bosnu kao područje zemalja hrvatskoga jezika.
Šanjek je ocijenio kako su Zrinski kao mecene hrvatskih tiskara, zaštitnici redovnika i glagoljaša vodili računa o narodnoj pismenosti.
"Na svojim imanjima oslobađali su narod od tlake", napomenuo je dodavši kako je zbog tog te straha od saveza s Turcima na njih sumnjičavo gledao visoki kler.
Po njegovim riječima niži kler je podupirao njihove reforme te se zauzimao za ustanak i uspostavu neovisne hrvatske države.
Vidmarović je podsjetio na, kako je rekao pljačku golemih razmjera što su je poduzeli Habsburgovci nakon smaknuća Petra Zrinskoga. "Kao tsunami poharali su ostatke ostataka hrvatske države," dodao je.
Zrinski su bili jednako vješti na maču i peru, ustvrdio je dodavši kako poslije Ivanke Orleanske u Europi nije bilo veće žene od Petrove kćeri, Jelene Zrinski. Dodao je kako se zbog habsburške politike, koja je tri stoljeća branila spominjanje imena Zrinskih još ni danas ne zna za grob Petrove supruge Katarine Zrinske.
U zborniku "Povijest obitelji Zrinski" (390 str.) koji je objavila Matica hrvatska uvršteni su radovi Ivana Jurkovića, Ante Nazora, Anđelka Mijatovića, Christe Hoeller, Ivana Jurišića, Zorislava Horvata, Ante Milinovića, Hrvoja Petrića, Đure Škvorca, Lade Prister, Zvonimira Bartolića, Istvana Lokosa, Margarite Sveštarov Šimat, Ladislava Dobrice, Franka Miroševića i i Sabine Florence Fabijanec.