Predloženim izmjenama Zakona želi se postići racionalizacija sustava socijalne skrbi, njegova veća učinkovitost i praktičnost, kroz reduciranje administriranja i informatizaciju, rekao je, obrazlažući Prijedlog, ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić.
Stjepan Kozina (Klub HSU-a) kazao je da su osam novih prava koja se uvode predloženim izmjenama, a to su, uz već spomenuto pravo roditelja-njegovatelja, i pravo na stalnu pomoć, pravo na osobnu invalidninu, pravo na doplatak za pomoć i njegu, pravo na skrb izvan vlastite obitelji, pravo na pomoć u kući, pravo na nadoknadu do zaposlenja te pravo na pomoć za podmirenje troškova stanovanja.
Milanka Opačić (Klub SDP-a) kazala je da je od aktualne vlast nakon četiri godine mandata očekivala puno ozbiljniji Zakon o socijalnoj skrbi od predloženog, koji je, kako je ocijenila, u dobrom dijelu "čista kozmetika".
U sustavu socijalne skrbi birokratiziranost stvara prepreke pred građane koji ne mogu ostvariti neka svoja prava, kazala je Opačić.
Karmela Caparin (Klub HDZ-a) rekla je da Hrvatska izdvaja najveći postotak BDP-a za socijalnu skrb i da je sustav socijane skrbi stabiliziran. Vlada je u tom sustavu pokazala socijalnu osjetljivost uz prepoznavanje stalnog unaprijeđenja djelatnosti socijalne skrbi.
Navela je da u Hrvatskoj djeluje 80 centara za socijalnu skrb sa 25 podružnica, 69 državnih domova sa 1150 korisnika, te 64 doma drugih osnivača s tri tisuće 689 korisnika.
Damir Kajin (Klub IDS-a) drži da je nešto više od 23 milijuna kuna, odnosno tri milijuna eura predviđenih za provedbu predloženih zakonskih izmjena, nedovoljno i da bi ta sredstva trebalo povećati.
Ljubica Lalić (Klub HSS-a) kazala je da se po šesti puta ide u izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi te ocijenila da se radi o njegovu "friziranju", kao i sustava koji traže korijenite promjene.
Zastupnica Lalić je ustvrdila da prava konzumiraju najsposobniji, a ne najpotrebitiji, pa se javlja sumnja u pravednost i učinkovist sustava socijalne skrbi.