Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić uvodno je obrazložio da bi referendum raspisivalo lokalno predstavničko tijelo, ako lokalni čelnik krši zakon, ne izvršava odluke predstavničkog tijela, te počini znatnu materijalnu štetu lokalnoj jedinici (jedan posto lokalnog proračuna, a ako je riječ o lokalnoj jedinici koja ima veći proračun, znatnom štetom smatrala bi se ona od pola milijuna kuna).
Referendum bi bio valjan ako bi se na njega odazvalo najmanje 33 posto birača upisanih u popis birača.
Referendum bi mogli inicirati i građani, temeljem potpisa 33 posto biračkog tijela, a tada bi predstavničko tijelo bilo dužno raspisati referendum.
Referendum bi se mogao raspisati nakon proteka roka od šest mjeseci nakon stupanja lokalnog čelnika na dužnost, a između dva referenduma moralo bi proteći najmanje 12 mjeseci.
U sredinama u kojima živi više od 15 posto pripadnika nacionalnih manjina, jedan od zamjenika gradonačelnika morao bi biti pripadnik manjine, i to iz redova izabranih vijećnika.
Predložene izmjene uvode mogućnost i da vijećnici postavljaju pitanja neposredno izabranom lokalnom vijećniku.