HEILIGENDAMM
Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy predložio je u četvrtak zemljama G8 da utvrde dodatni rok od šest mjeseci kako bi razmislile o statusu Kosova. "Predložio sam da prvo ruski predsjednik Vladimir Putin prizna neminovnost neovisnosti Kosova" te da "nakon šest mjeseci Beograd i Priština pronađu bolje rješenje ili će se prihvatiti Ahtisaarijev prijedlog", rekao je Sarkozy na tiskovnoj konferenciji u Heiligendammu. UN-ov izaslanik Martti Ahtisaari zagovara neovisnost te pokrajine pod nadzorom međunarodne zajednice, što podupiru mnoge zemlje, ali odbacuje Srbija i njezina tradicionalna saveznica Rusija. "Bila bi to veoma teška situacija, dati prijedlog na glasovanje u Vijeću sigurnosti i usprotiviti se ruskom vetu", rekao je Sarkozy dodajući: "Mislim da ne trebamo odmah ulaziti u sukob".
LJUBLJANA
Slovenska vlada pozorno prati prati najavljene izmjene hrvatskog Zakona o prijevozu opasnih tvari i pravilnika o tzv. naftnim cestovnim koridorima, te će ih proučiti s aspekta interesa Slovenije i njihove sukladnosti s europskom pravnom stečevinom. Takvo je stajalište u četvrtak na svojoj sjednici, u odgovoru na jedno zastupničko pitanje, prihvatila slovenska vlada. Kako se navodi u zaključku koji je prenio ured za informiranje, u slučaju da spomenuta rješenja koja su u pripremi ne budu u skladu s pravnom stečevinom EU-a, slovenska vlada će na to upozoriti u procesu pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom.
MOSTAR
Sadašnji dvoentitetski ustroj Bosne i Hercegovine izvor je frustracija Hrvata pa su nužne ustavne promjene koje će zajamčiti ravnopravnost hrvatskog s druga dva naroda u BiH, što sada nije slučaj, izjavio je član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda Željko Komšić u četvrtak navečer za televiziju BiH. Komšić je ovo rekao tjedan dana uoči sastanka s čelnicima hrvatskih stranaka u BiH te crkvenim velikodostojnicima i istaknutim intelektualcima Hrvatima u BiH kojem će on biti domaćin potkraj idućega tjedna. Na tom sastanku, kako se najavljuje, raspravljat će se o potrebi postizanja zajedničkog stajališta hrvatskih struktura u BiH s kojim bi se nastupalo u budućim pregovorima o ustavnim promjenama u BiH.
BEJRUT
Bombaški napad dogodio se u četvrtak navečer u industrijskoj zoni Zuk, kršćanskoj četvrti na sjeveru Bejruta, prouzročivši velik požar, izvijestio je policijski načelnik. Riječ je o petom napadu u Bejrutu i okolici od 20. svibnja, kada su počeli sukobi između libanonske vojske i islamista iz Fatah al-Islama u palestinskom izbjegličkom logoru Nahr al Bared, na sjeveru Libanona. U sukobu između Fatah al Islama, čiji su se borci ukopali u palestinskom izbjegličkom logoru i libanonske vojske ubijeno je 105 ljudi, među kojima 46 vojnika.
PRIŠTINA
Član kosovskoga pregovaračkog tima Veton Surroi izjavio je u četvrtak navečer da kosovski Albanci traže da Vijeće sigurnosti UN-a o rezoluciji o statusu Kosova glasuje što prije. Surroi je održao konferenciju za novinare u prištinskoj zračnoj luci nakon povratka iz Praga gdje se sastao s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom. "Izričito sam zatražio od predsjednika Busha da se glasuje o rezoluciji bez obzira na prijetnje vetom", rekao je Surroi. Predstavnici Kosova inzistirat će na tome da se o rezoluciji glasuje što prije, rekao je Surroi i dodao da će, bude li Rusija stavila veto, "imati dvije obveze prema stanovništvu Kosova: proces uspostave neovisnosti i partnerstvo s međunarodnom zajednicom".
WASHINGTON
Predstavnički dom američkog Kongresa u četvrtak je izglasao zakon kojim se ublažavaju ograničenja što ih je Busheva administracija uvela za istraživanje embrionalnih matičnih stanica, zbog čega je predsjednik George W. Bush najavio veto na taj zakon kojim se, po njemu, "dovode u sukob znanstvena istraživanja i etička načela" i odbacuje zaštita ljudskog života. Zakon bi omogućio istraživačima da pribave matične stanice iz embrija - stvorene pri oplodnji 'in vitro' - koji se inače odbacuju u klinikama za umjetnu oplodnju. Sadašnja politika, koju je 2001. uvela Busheva administracija, zabranjuje korištenje saveznih fondova za financiranje rada kojom bi se uništio ljudski embrij. Senat je glasao za ublažavanje tih ograničenja u travnju, a Predstavnički dom u četvrtak je prihvatio prijedlog zakona s 247 glasova za i 176 protiv. Izjašnjavanja oba doma su ispod dvotrećinske većine potrebne za poništenje predsjedničkog veta, koji je Bush najavio kada mu zakon stigne na stol. U priopćenju koje je objavila Bijela kuća, Bush je naglasio kako je politika koju je uveo 2001. "ohrabrila etična istraživanja, tražeći istodobno da sredstva poreznih obveznika ne koriste za stvaranje, uništavanje ili oštećenje živih ljudskih embrija". Bush je izrazio razočaranje odlukom čelnika Kongresa da "recikliraju" stari zakon kojim bi se "jednostavno odbacila pažljivo uravnotežena politika zemlje prema istraživanju embrionalnih matičnih stanica".
HEILIGENDAMM
Američki predsjednik George W. Bush izrazio je u četvrtak spremnost da na summitu G8 uputi poziv za međunarodnu pomoć u Darfuru, u protivnom će Sjedinjene Države djelovati same. "Prevršena je mjera u Darfuru", rekao je po završetku razgovora s britanskim premijerom Tonyjem Blairom u okviru susreta na vrhu industrijski razvijenih zemalja u Heiligendammu, na sjeveroistoku Njemačke. "Ako Ujedinjeni narodi ne djeluju, moramo djelovati sami", rekao je Bush koji je svoju predizbornu utrku među ostalim gradio i na pitanju Darfura. Građanski rat koji od veljače 2003. hara tim područjem na zapadu Sudana i u kojemu se sudanska vojska i milicija janjawidi sukobljuju s pobunjeničkim skupinama odnio je više od 200.000 života, što u borbama, što zbog gladi i bolesti. Iz Darfura je izbjeglo više od 2 milijuna ljudi.
WASHINGTON
Krhki kompromis između demokrata i republikanaca u američkom Senatu oko zakona o imigraciji, kojim bi se legalizirao status za oko 12 milijuna ilegalnih useljenika u SAD, u četvrtak je doživio udarac kada zakon nije prošao ni prvo glasovanje, pa mu je daljnja sudbina neizvjesna. Nakon dva tjedna žučne rasprave o reformskom zakonu o imigraciji, kojem je Busheva administracija dala najviši prioritet, a koji je oštro kritiziran "i slijeva i s desna", senatori su s 33 glasa za i 63 protiv, odlučili protiv zaključenja rasprave i stavljanja zakona na glasanje, što je želio čelnik demokratske većine Harry Reid. Zakon o reformi imigracijske politike, kojim bi se uvela posebna viza za sadašnje ilegalne imigrante, program privremenog boravka na radu u SAD, pooštrila kontrola granica i uvele druge mjere kontrole useljavanja, koji se sada nalazi pred odbacivanjem u Senatu, godine 2005. odbacio je Kongres s republikanskom većinom.
WASHINGTON
Svjetska banka u četvrtak je pozdravila obvezu koju su preuzeli sudionici Summita industrijski najrazvijenijih zemalja G-8 u Heiligendammu u Njemačkoj, da će se "boriti protiv klimatskih promjena" i da će u taj proces uključiti nove ekonomije. Kao dio sustava UN-a, Svjetska banka je također pozdravila jasnu naznaku da će klimatski proces G-8 biti uključen u raspravu o UN-ovim okvirima za klimatski režim nakon 2012. godine, kada prestaje važenje Protokola iz Kyota, kojim su određene kvote za emisiju stakleničkih plinova zemalja koje su mu pristupile, navodi se u priopćenju Svjetske banke. Svjetska banka je također izrazila potporu za dio Deklaracije summita G-8 u kojem se klimatske promjene povezuju s razvojem, "čime su čelnici G-8 priznali da bogate zemlje moraju predvoditi akciju na globalnoj razini".
SKOPJE
Makedonska vlada 'preživjela' je u petak rano ujutro izglasavanje nepovjerenja u parlamentu, koje je pokrenula socijaldemokratska opozicija. Od 120 poslanika u Sobranju, 65 zastupnika dalo je glas protiv izglasavanja nepovjerenja, a 43 za, dok 12 parlamentaraca nije prisustvovalo glasovanju. Pitanje izglasavanja nepovjerenja pokrenuo je Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM), koji je koalicijsku vladu premijera Nikole Gruevskog optužio da nije uspjela oživjeti gospodarstvo te da je napravila previše ustupaka jednoj od dviju stranaka koje zastupaju interese albanske nacionalne manjine. Gruevski je naime prošloga tjedna popustio zahtjevima opozicijske albanske Demokratske unije za integraciju (DUI) da svaki zakon u parlamentu mora dobiti i posebnu podršku većine zastupnika koji u Sobranju predstavljaju albansku manjinu. Zauzvrat, DUI je prekinuo četveromjesečni bojkot rada parlamenta.
HAVANA
Bolivijski predsjednik Evo Morales sastao se u četvrtak s privremenim kubanskim vođom Raulom Castrom i ostalim visokim dužnosnicima, boraveći na Kubi u nenajavljenom posjetu. Ostaje međutim nepoznato da li će se Morales sastati i s Fidelom Castrom, koji se zbog bolesti još uvijek nije vratio na čelo države. Fotografije koje je objavio Moralesov ured, prikazuju bolivijskog vođu u susretu s Fidelovim bratom Raulom, 76-godišnjim ministrom obrane Kube, prilikom njegovog dolaska na Kubu, u četvrtak ujutro. Na snimkama se nalaze i ministar vanjskih poslova Felipe Perez Roque te potpredsjednik i državni tajnik Carlos Lage, koji su, prema navodima kubanskih državnih medija, dočekali Moralesa u zračnoj luci. Strani novinari nisu imali pristup niti Moralesovom dolasku niti sastancima, a u kratkoj najavi njegovog dolaska, objavljenoj u dnevnom listu kubanske Komunističke partije "Granma", ne navodi se da li će se bolivijski predsjednik sastati sa svojim 80-godišnjim prijateljem i saveznikom Fidelom.
PARIZ
Međunarodna astronomska ekipa objavila je u četvrtak da je otkrila dosad najudaljeniji kvazar koji je od Zemlje daleko 13 milijarda svjetlosnih godina. Kvazar je galaktika koja u svom središtu ima golemu crnu rupu koja privlači okolnu materiju, zagrijava ju te ona počinje svijetliti, zbog čega se kvazari mogu vidjeti na velikoj udaljenosti. Kvazar koji je dobio ime CFHQS J2329-0301 otkrila je skupina pod vodstvom Kanađanina Chrisa Willotta sa sveučilišta u Ottawi pomoću kanadsko-francusko-havajskog teleskopa smještenog na brdu Mauna Kea, na Havajima, priopćilo je Državno središte za znanstveno istraživanje (CNRS). Tijekom istog istraživanja otkrivena su još tri veoma udaljena kvazara. Svi otkriveni kvazari pripadaju među najstarija svemirska tijela čija se starost procjenjuje na 13,7 milijarda godina.