ZAGREB - Usvajanjem zagrebačke deklaracije i Završnog dokumenta o jačanju Procesa za suradnju Jugoistočne Europe (SEECP) u petak je u Zagrebu završio deseti sastanak predsjednika država i vlada zemalja članica Procesa obećanjem jačanja suradnje u regiji i željom za ulaskom u Europsku uniju i NATO kao temeljnim ciljem svih njezinih zemalja. Cilj Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi trajna je politička stabilnost jugoistočne Europe u okviru EU i NATO-a, izjavio je premijer Ivo Sanader zatvarajući zagrebački summit te regionalne organizacije. Deseti sastanak na vrhu završio je primanjem Crne Gore kao 11. članice SEECP-a te usvajanjem zajedničke deklaracije i dopunom Povelje SEECP-a odlukama o osnivanju Vijeća za regionalnu suradnju i Glavnog tajništva Vijeća. Glavni tajnik vijeća bit će hrvatski diplomat Hido Biščević. Sanader je pozdravio vijesti iz Beograda o dogovoru demokratskih stranaka oko formiranja nove vlade. Ističući kako Srbija zaslužuje europsku budućnost Sanader je rekao kako nema nikakve šanse da se danas pokušaju realizirati ideje velike Srbije iz Miloševićevog doba. Povjerenik EU-a za proširenje Olli Rehn je rekao kako su vijesti iz Beograda dobre za narod Srbije i cijeli Balkan, no kako ne treba prerano slaviti nego sačekati razvoj događaja. Sljedeći sastanak na vrhu SEECP-a održat će se u Bugarskoj u svibnju iduće godine.
ZAGREB - Otvorena pitanja između Hrvatske i Slovenije te dvije zemlje trebaju riješiti same i odgovorno i to bi trebalo učiniti što prije, izjavili su u petak u Zagrebu europski povjerenik za proširenje Olli Rehn i hrvatska ministrica vanjskih poslova Kolinda Grabar-Kitarović. Rehn je pozdravio najavu iz Srbije o osnivanju demokratske vlade te je odgovarajući na pitanja studenata okupljenih na zagrebačkom Pravnom fakultetu na regionalnoj konferenciji mladih kada se može očekivati nastavak procesa uspostave Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s tom državom, odgovorio da se mora vidjeti da je zemlja izabrala demokratski razvoj i da surađuje s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Kada to vidimo onda ćemo nastaviti sa SSP-om i ublažiti vizni režim prema Srbiji, kazao je Rehn. Upitan što će biti s procesom proširenja EU-a, Rehn je odgovorio da Unija poštuje svoje obveze prema zemljama kandidatima kao i onima koje to žele postati no istovremeno mora biti čvrsta i tražiti da provedu demokratske i ekonomske reforme kako bi mogle biti punopravne članice Unije. Europski povjerenik za proširenje u petak je u Zagrebu sudjelovao na sastanku Procesa suradnje zemalja jugoistočne Europe (SEECP).
ZAGREB - Hrvatska se nada da će uskoro uslijediti poziv da se pridruži NATO-u, što uvelike podržava i Njemačka koja je impresionirana onim što je ostvarila hrvatska vlada, izjavili su u petak hrvatski premijer Ivo Sanader i njemačka kancelarka i predsjedateljica EU-om Angela Merkel. "Nadamo se, kao što se u posljednje vrijeme govori, da ćemo dobiti pozivnicu za NATO u travnju u Bukureštu. To je odlična vijest ne samo za Hrvatsku, EU i NATO već i za naše jugoistočno susjedstvo", kazao je premijer Sanader nakon susreta s Merkel, koja je sudjelujovala na summitu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP). Merkel je ustvrdila da pregovori Hrvatske s EU dobro napreduju i izrazila uvjerenje da će pozitivan primjer Hrvatske utjecati na druge zemlje u regiji koje teže europskoj perspektivi. Priznala je da je u EU prisutan određeni zamor glede proširenja, te da "Unija trenutno nije djelotvorna koliko bi to trebala biti".
ZAGREB - Predsjednik Republike Stjepan Mesić u petak je ocijenio kako nitko nije zadovoljan izborom radikala Tomislava Nikolića za predsjednika srbijanskog parlamenta, ali i dodao kako eventualni izbor demokratske vlade može uvelike amortizirati taj potez. Odgovarajući na pitanja novinara koji su pratili sastanak na vrhu Procesa za suradnju u jugoistočnoj Europi Mesić je rekao kako je summit bio posvećen suradnji u regiji koja je sve bolja i kojoj potporu pružaju svi međunarodni čimbenici. "No svakako da smo morali spomenuti neka krizna stanja, prije svega glede izbora radikala Nikolića za predsjednika srbijanskog parlamenta", rekao je Mesić. Naglasio kako se Hrvatsku to ne bi trebalo doticati, jer je riječ o drugoj državi, ali da se morala očitovati s obzirom na činjenicu da je Nikolić i nakon izbora na visoku političku funkciju ponovio stajalište da mu je i dalje cilj velika Srbija. "Nitko nije zadovoljan takvim ishodom jer time Srbija ne ide prema euroatlantskim integracijama već se vraća na one godine kad je došlo do agresije na Hrvatsku i BiH", kazao je Mesić.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u petak je rekao kako je od svih sugovornika u bilateralnim razgovorima održanim na rubu summita SEECP-a u Zagrebu dobio potporu za ono što Hrvatska čini na putu izgradnje svojeg društva te napomene glede toga što još treba učiniti. Predsjednik Mesić tijekom dana bilateralno se sastao s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, povjerenikom EK za proširenje Ollijem Rehnom, američkim državnim podtajnikom za politička pitanja Nicholasom Burnsom, i zamjenikom glavnog tajnika NATO-a Alessandrom Minuto-Rizzom. "Dobili smo snažnu podršku svih naših sugovornika o tome da će Hrvatska moći ostvariti sve svoje strateške ciljeve. Ta je podrška snažna zato što smo mi usvojili potrebne standarde, uveli mnoge reforme i potrajat će sve dok Hrvatska ne bude primljena" u EU i NATO, rekao je Mesić.
BEOGRAD - Predstavnici Demokratske stranke (DS) Borisa Tadića, Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislava Koštunice i G17 Plus postigli su konačni sporazum o novoj vladi Srbije, a sjednica parlamenta bit će održana u nedjelju, javila je u petak državna Radio-televizija Srbije. Detalji sporazuma, po kojem bi - kako prenose beogradski mediji - Koštunica ostao premijer, još nisu poznati, ali RTS tvrdi da će sjednica Skupštine Srbije biti zakazana za nedjelju u 10 sati. Kako se dosad čulo, Koštunica i Tadić postigli su dogovor po kojem bi osim Koštunice kao premijera, Tadić bio predsjednik Savjeta za nacionalnu sigurnost koji koordinira sve službe sigurnosti, dosadašnji ministar unutarnjih poslova Dragan Jočić zadržao bi tu funkciju, a na čelo Sigurnosno-informativne agencije došla bi izvanstranačka osoba, dok bi Ministarstvo obrane i Vojno-sigurnosna agencija prešle iz dosadašnje kontrole Koštuničine stranke u nadležnost DS-a. Uvjet za postizanje sporazuma bila je smjena ili ostavka radikala Tomislava Nikolića s mjesta predsjednika Skupštine Srbije. Nikolić je izjavio u petak da na ostavku nije spreman, ali da će ju podnijeti ako dobije zahtjev od 126 zastupnika, od ukupno 250, Skupštine Srbije za svoju smjenu.
BEOGRAD - Predsjednik Skupštine Srbije, radikal Tomislav Nikolić izjavio je u petak da će podnijeti ostavku na tu dužnost isključivo u slučaju da to zatraži 126 od ukupno 250 zastupnika u Skupštini. "Vojislav Koštunica bio je jutros kod mene u Skupštini i obavijestio me da su on i Boris Tadić postigli dogovor o formiranju vlade demokratskog bloka i da bi, kako je rekao, valjalo da podnesem ostavku", kazao je Nikolić Radiju B92, nakon neslužbenih vijesti da je dogovorom predsjednika Demokratske stranke (DS) Borisa Tadića, Demokratske stranke Srbije (DSS) Vojislava Koštunice i stranke G17 Plus Mlađana Dinkića odlučeno da Nikolić ne može ostati na čelu parlamenta. Rok za izbor nove vlade istječe u utorak, 15. svibnja.
BEOGRAD - Američki veleposlanik u Beogradu Michael Polt izjavio je da vjeruje da će nova rezolucija o Kosovu, koje će dobiti neovisnost, biti usvojena do kraja svibnja ili do početka ljeta. "U Vijeću sigurnosti UN-a imamo podršku koja nam je nužna da donesemo rezoluciju. Mi znamo da Rusija, kao i sve stalne članice Vijeća sigurnosti, može iskoristiti veto, o tome će odlučiti Rusija", kazao je Polt u intervjuu Televiziji B92. Dodao je da stanje na Kosovu nije održivo i da će se do rezolucije doći "na ovaj ili onaj način". Naglašavajući da formiranje nove vlade Srbije i rješavanje konačnog statusa Kosova nisu povezane teme, Polt je rekao da je za Srbiju "vrlo važno odlučiti hoće li biti zemlja u kojoj će se nositi bedževi sa Šešeljevim likom i majice s likom Ratka Mladića, ili će biti zemlja koja slijedi naslijeđe Zorana Đinđića".
STRASBOURG - Srbija je u petak u Strasbourgu na šest mjeseci preuzela predsjedanje Vijećem Europe u prigodi svečane predaje ovlasti u Palači Europe, dok se politička kriza u Beogradu smiruje, doznaje se u sjedištu te organizacije. Srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Drašković koji će u idućih šest mjeseci predsjedati Ministarskim odborom, izvršnim tijelom te paneuropske organizacije, objavio je da je u Beogradu sastavljena nova proeuropska vlada, izvijestio je glasnogovornik Vijeća Europe. Kontroverzni predsjednik srbijanskog parlamenta, ultranacionalist i antieuropejac Tomislav Nikolić odstupit će "tijekom poslijepodneva", rekao je Drašković na svečanosti koja se održavala iza zatvorenih vrata.
DEN HAAG - Glavna tužiteljica Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Carla del Ponte prosvjedovala je protiv predsjedanja Srbije u Vijeću Europe, u pismu koje je uputila glavnom tajništvu te ustanove, doznaje se u petak. U pismu koje nosi nadnevak od 19. travnja, "glavna tužiteljica smatra da je zapravo neprilično da država koja štiti bjegunce, krši statute suda, rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i Konvenciju o genocidu predsjeda Vijećem Europe", izjavila je za agenciju France-Presse njezina glasnogovornica Olga Kavran. Del Ponte je napisala pismo "misleći na žrtve genocida koji su počinili Ratko Mladić i Radovan Karadžić", vojni i politički vođa bosanskih Srba, glavni krivci za genocid u Srebrenici, gdje je u srpnju 1995. pobijeno gotovo 8.000 muslimana, dodaje Kavran. Srbija je u petak u Strasbourgu na šest mjeseci preuzela predsjedanje Ministarskim odborom, izvršnim tijelom Vijeća Europe.
MOSTAR - U Mostaru je u petak počeo dvodnevni, deseti Sabor HDZ BiH na kojem će se, prema najavama, izabrati novo stranačko vodstvo, a kandidat Predsjedništva stranke je sadašnji predsjednik Dragan Čović, ujedno i jedini kandidat za sada. Čović je u uvodnom izlaganju iznimno oštro kritizirao Daytonski sporazum te se zauzeo za njegovu izmjenu. "Ovakav Daytonski sporazum, s dvoentitetskim ustrojem BiH, najgore je moguće rješenje za Hrvate u BiH", rekao je Čović. Upozorio je da će Hrvati u BiH u sljedećih nekoliko godina postati nacionalna manjina ukoliko na snazi ostane neizmijenjeni Daytonski sporazum. Sadašnji dvoentitetski ustroj BiH, po Čovićevim riječima, prijeti da se Bosna i Hercegovina podijeli na bošnjački i srpski dio bez hrvatskog utjecaja na zbivanja u toj zemlji.
BEČ - Iranu će se u petak navečer u Beču uputiti poziv da prekine obogaćivati uran, zadnjeg dana dvotjedne konferencije na kojoj se treba pojačati djelotvornost Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT). U izjavi japanskog predsjedništva koju je France-Presse dobio na uvid, želi se istaknuti da je Iran "odlučno pozvan da ispuni sve zahtjeve iz rezolucija 1737 i 1747 UN-ova Vijeća sigurnosti" u kojima se traži prekid tih aktivnosti. Vijeće sigurnosti, kao i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) traže od Irana da sukladno NPT-u prekine raditi na proizvodnji nuklearnog goriva koja prijeti širenjem nuklearnog oružja.
KABUL - Afganistanski talibani oslobodili su u petak francuskog taoca Erica Damfrevillea, humanitarnog djelatnika koji je 3. travnja otet na jugozapadu Afganistana. Glasnogovornik talibana izjavio je da je čelništvo tog pokreta odlučilo osloboditi taoca, jer je novoizabrani francuski predsjednik Nicolas Sarkozy natuknuo da bi Francuska mogla povući svoje vojnike iz Afganistana.
SARAJEVO - Slovački diplomat Miroslav Lajčak imenovan je u petak za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, objavljeno je iz ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu. Odluku o imenovanju Lajčaka donio je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) koji je zasjedao u Bruxellesu. Imenovanje još trebaju potvrditi Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda te Vijeće Europske unije no očekuje se da će to biti samo formalnost.
SARAJEVO - Županijski sud u Zenici osudio je u petak Hrvata iz Bosne i Hercegovine Dominika Ilijaševića Comu na 15 godina zatvora proglasivši ga krivim za sudjelovanje u ratnim zločinima. Ilijašević je tijekom rata u BiH bio zapovjednik postrojbe Maturice iz sastava Hrvatskog vijeća obrane (HVO) a optužnica ga je teretila za zločine nad bošnjačkim civilnim stanovništvom počinjene na području Kiseljaka, Kreševa, Vareša i Stupnog dola. Suđenje Ilijaševiću trajalo je gotovo šest godine a on je tri godine proveo u pritvoru.
LONDON - Gordon Brown, britanski ministar financija objavio je u petak da će se kandidirati za nasljednika Tonyja Blaira koji će 27. lipnja otići s vlasti. "Danas objavljujem da sam kandidat za predsjednika laburističke stranke i za predsjednika nove vlade", kazao je Brown. Brown, ozbiljni Škot kojemu je 56 godina, upozorio je usto da se razlikuje od Tonyja Blaira i da neće vladati na način medijske zvijezde.
ZAGREB - Hrvatska je na 15. zasjedanju UN-ove Komisije za održivi razvoj u New Yorku izrazila spremnost da u razvoju industrijskog i energetskog sektora vodi brigu o zaštiti okoliša, priopćilo je u petak Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH. Godišnje zasjedanje Komisije za održivi razvoj, koje je počelo 30. travnja, a završava u petak 11. svibnja, posvećeno je energetici u kontekstu održivog razvoja i klimatskim promjenama. Zasjedanje je okupilo više od 2.000 vladinih delegata i predstavnika nevladinih organizacija, uključujući gotovo 80 ministara, koji su raspravljali o mjerama za poticanje dugoročnih energetskih rješenja koja mogu pratiti ekonomski i socijalni razvoj, ali i manje zagađivati atmosferu.