ZAGREB/DEN HAAG - Žalbeno vijeće Haškog suda (ICTY) u petak je odbacilo žalbu odvjetnika Miroslava Šeparovića na odluku prvostupanjskog vijeća da ga isključi iz obrane generala Mladena Markača zbog sukoba interesa ocijenivši da prvostupanjsko vijeće u svojoj odluci nije napravilo nikakvu grešku. "Podnositeljeva žalba odbacuje se u cijelosti", navodi se u odluci Žalbenog vijeća u kojoj se ocjenjuje da bi Šeparovićev ostanak u predmetu vjerojatno doveo do "nepovratnih posljedica za provođenje pravde". Prvostupanjsko vijeće 6. ožujka isključilo je Šeparovića zaključivši da je u sukobu interesa po dvije osnove - prije svega zato što ima osobni interes u predmetu da se zaštiti kao bivši hrvatski ministar pravosuđa čije ministarstvo može biti potencijalno odgovorno za propuste, ali i zbog toga što ga je obrana generala Ante Gotovine označila nužnim svjedokom za pitanje funkcioniranja vojnih sudova. Žalbeno vijeće je napisalo da nije razmatralo nijedan novi dokaz koji mu je obrana podnijela jer nisu bili podneseni u skladu s važećom procedurom. Početak suđenja u predmetu "Gotovina, Čermak i Markač" u međuvremenu odgođen je na neodređeno vrijeme.
ZAGREB - General Mladen Markač razočaran je odlukom Haškog suda jer se ipak nadao drugom ishodu, kazao je odvjetnik Miroslav Šeparović nakon što je objavljeno da je Žalbeno vijeće Haškog suda u petak odbacilo Šeparovićevu žalbu na odluku o njegovu isključenju iz Markačeve obrane pred Haškim sudom zbog sukoba interesa. "Razočaran je jer se nadao. Ja sam ga uvjerio da ostajem uz njega i da ću pomagati i dalje jer nas ne vežu samo odnosi odvjetnika i branjenika, nego i prijateljski odnosi", kazao je u telefonskom razgovoru za Hinu Šeparović koji se čuo s generalom Markačem nakon odluke suda. Šeparović je kazao kako će i dalje pomagati obrani generala Markača, poštujući pri tom odluku Haškog suda kojom mu je uskraćeno pravo pojavljivanja u sudnici.
BEČ - U bečkom Zemaljskom sudu u petak je održano drugo saslušanje bivšeg zamjenika ministra obrane RH, umirovljenog generala Vladimira Zagorca, koji se ponovno usprotivio izručenju Republici Hrvatskoj. Istražna sutkinja Christine Forstner upoznala je Zagorca s dokumentima i svim optužbama koje su stigle iz hrvatskoga Ministarstva pravosuđa kao i sa zahtjevom za izručenjem. Na njezino pitanje slaže li se s izručenjem Hrvatskoj, Zagorec je ponovno odgovorio: "Ne". Istražna sutkinja je na to izjavila da se mora održati ročište na kojem će odlučiti o izručenju ili neizručenju Hrvatskoj i dodala da bi se ono moglo održati već potkraj svibnja ili početkom lipnja. Zagorec je na saslušanju zatražio od sutkinje da javnost bude isključena s ročišta na kojem bi se trebala donijeti odluka o izručenju.
BRUXELLES/ZAGREB - Memorandum o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske zajednice o sudjelovanju Hrvatske u Programu kultura (od 2007. do 2013. godine), čijim je potpisivanjem RH postala punopravna članica Programa, potpisan je u petak u Bruxellesu, priopćilo je ministarstvo kulture. Program kultura okvirni je program Europske zajednice za sufinanciranje projekata na području kulturne djelatnosti, čija je provedba za razdoblje 2007.-2013. započela 1. siječnja ove godine, pojašnjava se u priopćenju. Program se temelji na tri programska cilja: potpora mobilnosti kulturnih djelatnika, potpora mobilnosti kulturnih djela i poticanje međukulturnog dijaloga.
MOSTAR - Hrvatska stranka prava BiH (Đapić - Jurišić) zatražila je od međunarodne zajednice i vlasti u BiH izdvajanje četiriju posavskih općina: Bosanski Brod, Derventa, Bosanski Šamac i Modriča iz sastava Republike Srpske, priopćio je u petak ured za informiranje te stranke. Predsjednik HSP-a BiH Zvonko Jurišić uputio je pismo s tim zahtjevom na više od stotinu adresa veleposlanika akreditiranih u BiH, predstavnicima međunarodnih organizacija angažiranih u BiH te predstavnicima bosanskohercegovačke izvršne i zakonodavne vlasti, navodi se u priopćenju. Dodaje se da je Jurišić posebice od Predsjedništva BiH i Parlamenta BiH zatražio da na dnevni red svojih zasjedanja stave točke o izdvajanju bosanske Posavine iz Republike Srpske.
MOSTAR - Zapovjednik Europskih vojnih snaga u BiH (EUFOR-a) viceadmiral Hans-Jochen Witthauer potvrdio je da su u BiH prestale postojati tri operativne postrojbe, odnosno jugoistočni sektor sa sjedištem u Mostaru, jugozapadni sa sjedištem u Banjoj Luci i sjeverni sa sjedištem u Tuzli. U izjavi za mostarski Dnevni list od petka Witthauer je rekao da su te tri EUFOR-ove operativne postrojbe prestale s radom prošlog tjedna zbog smanjenja mirovnih snaga u BiH sa 6.000 na 2.500 vojnika. Dodao je da će po novoj organizaciji mirovnih snaga u BiH jedan višenacionalni bataljun biti smješten u Butmiru kod Sarajeva, a diljem BiH bit će angažirano 45 timova za vezu koji će kontaktirati s lokalnim pučanstvom, načelnicima općina, voditeljima policijskih uprava i vjerskim vođama.
SARAJEVO - Predsjednik vlade Republike Srpske Milorad Dodik zaprijetio je u petak da će povući postojeću suglasnost za prijenos ovlasti s entiteta na državu Bosnu i Hercegovinu, a ta najava odmah je izazvala oštru reakciju člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića. "Povući ćemo suglasnost za određene ovlasti, ukinuti je a nakon toga pokrenuti ustavni spor", kazao je Dodik novinarima u Banjoj Luci. Dodao je da je to posljedica činjenice da BiH do danas nije postala stabilna unatoč tome što su na državu prenesene dodatne ovlasti koje nisu bile predviđene Daytonskim sporazumom. Država BiH proteklih godina tako je dobila ovlasti u oblasti obrane, kontrole granica, neizravnog oporezivanja i slično.
PODGORICA - Oporbene stranke u crnogorskom parlamentu, posebice one iz srpskog bloka, ocijenile su u petak da je crnogorski predsjednik Filip Vujanović potpisivanjem Sporazuma o statusu američkih snaga i sigurnosti (SOFA) sa SAD-om prekoračio svoje ovlasti i prekršio Ustav zbog čega će u parlamentu pokrenuti postupak za njegovu smjenu. U povodu sklapanja sporazuma sa SAD-om, kojim se uz ostalo Crna Gora obvezuje da Međunarodnom kaznenom sudu neće izručivati američke državljane koji bi mogli biti optuženi za genocid, ratne i zločine protiv čovječnosti, crnogorska oporba upućuje na protuzakonito ponašanje nekih javnih dužnosnika i upozorava na ogromno zanimanje koje NATO pokazuje prema Crnoj Gori.
BEOGRAD - Presuda optuženima za ubojstvo premijera Srbije Zorana Đinđića bit će izrečena 23. svibnja, objavilo je u petak na kraju suđenja optuženima vijeće posebnog suda za borbu protiv organiziranog kriminala u Beogradu. U procesu koji je počeo u prosincu 2003. godine protiv 13 optuženih pripadnika postrojbe za specijalne operacije MUP-a Srbije, predvođenih Miloradom Ulemekom Legijom, i članova kriminalnog "zemunskog klana", oni su zanijekali da su, kao što im optužnica stavlja na teret, 12. ožujka 2003. godine ubili premijera. Tijekom suđenja ispitano je oko 150 svjedoka i sudskih vještaka, među ostalim i vještaci Saveznog instituta za kriminalistiku iz Wiesbadena iz Njemačke, koji su potvrdili navode optužnice posebnog tužiteljstva za borbu protiv organiziranog kriminala.
BEOGRAD - Predsjednik Srbije Boris Tadić potvrdio je u petak, u intervjuu beogradskoj agenciji Fonet, da i dalje nema dogovora parlamentarnih stranaka o novoj vladi Srbije, s obzirom na to da se njegova Demokratska stranka (DS) nije dogovorila s Demokratskom strankom Srbije (DSS) Vojislava Koštunice o tome tko će preuzeti resore policije i Sigurnosno-informativne agencije (BIA). "Moj stav je vrlo jasan - ne može jedna stranka, u ovom slučaju DSS, kontrolirati i BIA i policiju u isto vrijeme, prije svega zbog toga što u tom sektoru nismo imali dovoljne reforme, a godinu dana nema niti pregovora s Europskom unijom o Sporazumu o stabilizaciji i asocijaciji zbog nesuradnje s Haškim sudom", kazao je predsjednik Tadić. Rok za formiranje nove vlade Srbije istječe 14. svibnja.
ANKARA/ISTANBUL - Turski premijer Recep Tayyip Erdogan sastao se u petak s vrhovnim zapovjednikom oružanih snaga, tjedan dana nakon što je vojska zaprijetila da će intervenirati u predsjedničke izbore ukoliko zaključi da je sekularizam u Turskoj ugrožen. Vojska, "apsolutni čuvar sekularizma", gaji nepovjerenje prema Erdoganu i njegovoj Stranci pravde i razvitka (AK) utemeljenoj u islamu, a analitičari su u očitovanju moćne vojske glede izbora prepoznali upozorenje da su generali spremni srušiti Erdoganovu vladu. Europska unija je osudila izjavu vojnog vrha, poručivši da mora ostati izvan politike.
LONDON - Birači su Laburističkoj stranci britanskog premijera Tonyja Blaira udijelili niz posramljujućih poraza na lokalnim izborima, što se u petak tumači kao 'packa' premijeru u njegovim posljednjim danima na vlasti. Laburisti su, ukupno gledajući, izgubili manje zastupničkih mjesta nego što su neki očekivali, ali je ishod u Škotskoj - gdje ta stranka pobjeđuje na svim izborima več pola stoljeća - i dalje je neizvjestan. Škotska nacionalna stranka, koja je obećala do 2010. organizirati referendum o neovisnosti ako dođe na vlast, ostvaruje sve bolji rezultat kako se prebrojavaju glasovi. Blair, koji je najavio kako će sljedećeg tjedna službeno objaviti kako odstupa s položaja predsjednika vlade, ocijenio je laburističke rezultate boljima od očekivanja.
KIJEV - Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko i premijer Viktor Janukovič dogovorili su se u petak oko održavanja prijevremenih parlamentarnih izbora kako bi se okončala jednomjesečna "pat pozicija", izjavio je Janukovič. "Jedini način da se riješi ova kriza jest održati demokratske i poštene izbore", poručio je proruski premijer svojim pristašama na kijevskom Trgu nezavisnosti. Prema njegovim riječima, još treba samo razraditi detalje oko izbora. Tisućama ljudi okupljenih na trgu Janukovič je objsanio da se sa predsjednikom dogovorio oko formiranja radne skupine kako bi se primjenjivali zakoni i odredio datum izbora.
ZAGREB/ŠARM EL ŠEIK - Politički stručnjaci Irana i SAD-a sastali su se u petak na marginama međunarodne konferencije koja se održava u Egiptu, izvijestio je u petak irački ministar vanjskih poslova Hoshiyar Zebari. On je istaknuo kako sastanku nisu prisustovali američka državna tajnica Condoleezza Rice ni iranski ministar vanjskih poslova Manouchehr Mottaki. To je drugi sastanak ovog tipa, održan na nižoj razini od ministarske, od 10. ožujka, između predstavnika dviju zemalja. Zebari je potvrdio novinarima kako je sastanak održan na marginama summita, na razini stručnjaka. Rekao je kako mu nije poznato o čemu se radilo na sastanku i koja je bila njegova tema, no vjeruje kako je pozitivan znak da se bar takvo nešto dogodilo na mjestu na kojemu je organiziran summit.
ŠARM EL ŠEIK - Iranski ministar vanjskih poslova je u petak, u govoru koji je razbjesnio iračke dužnosnike, kazao da SAD mora prihvatiti odgovornost za terorizam i nasilje proizašlo iz "okupacije" Iraka. Na ministarskom sastanku iračkih susjeda i glavnih međunarodnih aktera, uključujući i američku državnu tajnicu Condoleezzu Rice, u egipatskom ljetovalištu Sharm El-Sheikhu, Manouchehr Mottaki je rekao da bi SAD trebao predočiti jasan plan povlačenja svojih snaga "kako bi se omogućio povratak mira i stabilnosti". Također je zatražio hitno puštanje na slobodu pet Iranaca koje su u siječnju na sjeveru Iraka uhitile i zatočile američke snage. "Smatramo počinitelje tog trapavog pustolovnog čina odgovornim za posljedice takvog djelovanja", kazao je Mottaki, ne imenovavši posebice SAD.
RAMALLAH - Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas rekao je u četvrtak svojim političkim saveznicima iz Fataha da bi za dva mjeseca mogao dati ostavku na svoj položaj ako Zapad ne ukine sankcije palestinskoj vladi, rekao je u petak visoki palestinski dužnosnik. Ta bi izjava mogla pojačati pritisak na zapadne sile kojima je stalo ojačati Abbasov položaj na štetu Hamasa, koji kao pobjednik parlamentarnih izbora predvodi palestinsku vladu. Abbas je prošlog mjeseca obilazio europske i arapske države u pokušaju ublažavanja gospodarskih i financijskih sankcija, nametnutih kao odgovor na Hamasovo odbijanje odricanja od nasilja i priznavanja Izraela.
MIAMI - Najmanje se 20 osoba utopilo, a 58 ih se smatra nestalima, nakon potonuća brodice sjeverno od Haitija na kojoj se nalazilo oko 150 ilegalnih imigranata s Haitija, izvijestili su mediji, pozivajući se na američku obalnu stražu. Prevrnutu brodicu dugu 10 metara na kojoj je bilo previše putnika na britanske je otoke Turks i Caicos oteglio policijski brod. Do havarije je došlo u petak u zoru kada je brodicu s prevelikim brojem ljudi presrela obalna straža u blizini britanskih otoka Turks i Caicos. Pretpostavlja se da su odredište haićanske brodice i njezinih putnika bile Sjedinjene Države, udaljene oko 900 kilometara.