Riječ je o izlaganjima s istoimenog međunarodnog simpozija održanog 2004. u Splitu, u povodu 700. obljetnice rođenja Francesca Petrarce, koji je organizirao Književni krug iz Splita i Odsjek za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Osim povijesti hrvatske književnosti, zbornik doprinosi i povijesti europskog petrarkizma, ocijenio je Mirko Tomasović koji je s Bratislavom Lučinom uredio zbornik, dodavši da je hrvatski petrarkizam primjer rane hrvatske prilagodbe europskim tokovima.
Po njegovim riječima, od međunarodnog simpozija o Petrarci u Dubrovniku 1974. u domaćoj je i europskoj petrarkologiji prihvaćena znanstvena spoznaja da se petrarkizam u Hrvatskoj javio najranije u Europi izvan Italije, u drugoj polovini 15. stoljeća.
Podsjetio je da su u godini 700. obljetnice Petrarcina rođenja u svijetu bila održana 32 simpozija, među kojima hrvatski, po broju sudionika, zauzima treće mjesto.
Iako se autori priloga nisu bavili velikim Petrarcinim opusima, načeli su više značajnih područja i dali nekoliko važnih otkrića, istaknuo je Tomislav Bogdan s Filozofskog fakulteta.
Izdvojio je radove o skoro nepoznatom hvarskom petrarkistu Paolu Paladiniju, o otkriću knjige Nade Bunić iz 16. stoljeća, petrarkizmu u ostalim žanrovima i petrarkizmu u hrvatskoj renesansnoj prozi.
Bogdan je naglasio da je pogrešno svu ljubavnu liriku 16. stoljeća nazivati petrarkizmom, jer je to samo jedan od ljubavnih diskursa i odnosi se na točno određeno usko područje.
Zbornik je objavio Književni krug Split u biblioteci "Knjiga Mediterana".