O knjigama i radu govorili su predsjednik Ogranka Franko Burmaz, povjesničarka umjetnosti Alena Fazinić i dopredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić.
Sučić je napomenuo kako su još od preporodnih ilirskih dana oči Zagreba bile uprte u kulturu i književnost hrvatskog juga.
Predsjednik korčulanskog Ogranka Matice hrvatske Franko Burmaz podsjetio je na vrijeme osnutka ogranka, kad su, kako je rekao, Šime Đodan i Petar Šegedin potkraj 60-ih godina bili prvi govornici pred Korčulanima, a da nisu bili partijski funkcionari.
Ogranak u Korčuli osnovan je 1967., a od tada su tamo gostovala poznata imena iz hrvatske kulture kao što su Cvito Fisković, Miroslav Vaupotić, Alena Fazinić, Vesna Parun i Šime Vučetić. Godine 1971. rad ogranka je ocijenjen kao kontrarevolucionaran, pa je, kako je napomenuo, 20. prosinca te godine raspušten.
Za knjigu Joze Fazinića "Povijest Račišća od 1627. do danas" Alena Fazinić je rekla kako je ona prikaz života izbjeglica s makarskog područja i Zabiokovlja od Turaka. To je prvi monografski prikaz jednoga mjesta na Korčuli, dodala je.
U "Zborniku Račišća", koji je uredio Neven Fazinić, uvršteni su različiti književni, povijesni i novinarski tekstovi o tom mjestu, podsjetila je Fazinić. Zbornik je objavljen 2005.
Tekst don Ive Matijaca "Povijest bratovštine Blažene Djevice Marije od utjehe-pojasa i povijesti crkve svetog Mihovila" napisan je 1940., a na preporuku recenzenta Franje Šanjeka objavili smo ga prošle godine, rekla je. Podsjetila je kako je u njem obrađena povijest bratovštine osnovane još 1603.