U esejima Selem se koncentrirao na dvije velike istočno-sredozemne kulture staroga svijeta: egipatsku i grčku. Oko toga središta širio je krugove, definirao teme i razmatranja koja bilježe odjeke tih duhovnih stečevina kroz prostor i vrijeme od prapovijesti do danas, istaknuto je na predstavljanju.
Autor uzima primjer piramide, odnosno njihove likovne sadržaje koje razmatra kao fenomen vizualnoga priopćavanja, nastavlja se na grčke autore, Bibliju, Shakespearea, Goethe, Becketta, do Alberta Moravie.
Knjiga je uskladila i povezala dva načela - znanstveno i esejističko književno - te posvjedočila koliko je Selemovo znanje tih starih kultura i civilizacija, što je pokazao i kao arheolog i kao čovjek kazališta, koji je uspio - baveći se kazalištem - približiti i postaviti najznačajnije antičke tekstove, navode predstavljači.
Knjiga "Helena u Egiptu" je čvrsto strukturiran sustav zrcala, u kojima se ogledaju i kroz koja se približavaju nama danas daleke i udaljene epohe.
Posebnost knjige je u tome što donosi prve hrvatske prijevode sa staroegipatskoga originala u Selemovom prijevodu, bilo u ulomcima ili u cjelini.
Iz tih prijevoda razvidno proizlazi da su upravo drevna egipatska djela sakralne ili čisto književne naravi, u temeljima nekoga tjeskobnoga osjećaja svijeta, koja će kasnija književna djela sredozemno-europske uljudbe razmatrati kao svoju temu.
Autor smatra da je u nekim esejima uspio vratiti Egipat iz njegove izdvojenosti, odnosno još više ga približiti suvremenom današnjem čitatelju.
Nakladnik knjige "Helena u Egiptu" Petra Selema je "Artresor".