"Ono što bismo i danas iz nje mogli iščitati, što bismo mogli aplicirati - to bi bila poruka da se bez sačuvana identiteta jezika ne može sačuvati ni identitet sama naroda", izjavio je predsjednik Matice hrvatske u okviru koje je nastala Deklaracija, koju su tada potpisale mnoge hrvatske kulturne i znanstvene ustanove i pojedinci.
Podsjetivši kako u mnogim bruxelleskim dokumentima postoje kvalifikacije našeg jezika kao bosansko-srpsko-hrvatskog, Zidić je rekao da ćemo, ako se tako nastavi, opet doći do onih pozicija protiv kojih je morala biti napisana Deklaracija.
"I povijest, a i karakter težnji izraženih u Deklaraciji, upućuju na to da nema sporazumijevanja o jeziku. Jezik je to što jest, jezik je nešto o čemu ne možemo i ne ćemo praviti kompromise", izjavio je, dodavši ako je Europa država ujedinjenih europskih država, koje čuvaju svoje biće unutar te zajednice, onda se to, naravno, mora odnositi i na jezik, kao na bitan konstitutivan element tog identiteta.
Kroz ovih 40 godina što nas dijele od objavljivanja Deklaracije, kako napominje Zidić, toliko se toga promijenilo da nam je gotovo čudno što nam danas jedan tako benigan tekst znači toliko koliko je značio u ono vrijeme kad se pojavio.
"Sve ono za što se Deklaracija založila čini se danas tako običnim, tako normalnim, tako prirodnim da gotovo nije trebala nekakva specijalna akcija oko afirmacije narodnoga prava na jezik, na vlastiti identitet", rekao je. Dodao je kako će mnogi mladi, koji prvi put budu čitali Deklaraciju, vjerojatno biti začuđeni što je u njoj bilo toliko dramatično, a formulacije koje su oprezne, možda će se komu činiti čak bojažljive.
Zidić, međutim, podsjeća na reakcije, jednodušnu osudu te progon ljudi koji su slijedili taj tobože benigni tekst, koji nam se danas može činiti neobičnim, bez borbenosti ili žestine.
"Jučer sam prelistavao tisak star 40 godina, pa se kaže, među ostalim, da je Deklaracija ne samo uperena protiv bratstva i jedinstva naših naroda nego i protiv radničke klase uopće", kazao je.
Po Zidićevim riječima činjenica da je ta osuda bila tako žestoka da su uslijedili toliki golemi progoni članova Matice hrvatske i mnogih ljudi diljem zemlje, govori da su je oni kojima je bila upravljena zapravo pročitali u punom njezinu opsegu, punoj bitnosti njezinih pretenzija.
Matica hrvatska skromno će obilježiti 40. obljetnicu Deklaracije, a visoka obljetnica bit će prigoda o kojoj ćemo u Matici oživjeti uspomene i dojmove iz toga vremena te podijeliti neka priznanja ljudima koji su sudjelovali u tom teškom poslu za ono vrijeme, kaže Zidić.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika objavljena je 17. ožujka 1967. u zagrebačkom tjedniku "Telegramu".