Otvarajući konferenciju "Što donosi modernizirani ugovor CEFTA 2006?" Vidošević je istaknuo i kako je uspjeh hrvatske inicijative da se regionalno gospodarsko povezivanje provodi kroz CEFTA-u važno i zbog geopolitičkog pozicioniranja Hrvatske, koja se nalazi u središtu svih značajnijih prometnih koridora koji regiju povezuju s Europskom unijom (EU).
Govoreći o značaju CEFTA-e, glavni hrvatski pregovarač na pregovorima o 'novoj' CEFTA-i i državni tajnik Ministarstva gospodarstva Vladimir Vranković je istaknuo kako je u razdoblju od 2003. do 2006. godine vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske s tadašnjim članicama povećana za gotovo 40 posto.
Dodao je kako o nužnosti novog ugovora govori i podatak da su nove potpisnice Ugovora ujedno i neke od rijetkih zemalja s kojima Hrvatska bilježi suficit u robnoj razmjeni, ali i kako se prvi Ugovor pokazao kao uspješan mehanizam pripreme zemalja za punopravno članstvo u EU.
Novi je Ugovor potpisan u prosincu prošle godine, a na snagu bi, po ratifikaciji, trebao stupiti sredinom ove godine, kada bi uz Hrvatsku CEFTA-u činile Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Srbija i Kosovo. Vranković je ujedno izrazio nadu da će se tim zemljama uskoro pridružiti i Ukrajina.
U odnosu na prvi Ugovor, iz 1993. godine, novi je donio i nove, nešto blaže kriterije, ali i modernizaciju niza odredbi, primjerice onih o zaštiti tržišnog natjecanja i pravu intelektualnog vlasništva ili postupaka rješavanja sporova.
No, u primjeni novog Ugovora još uvijek postoje problemi, poput pitanja uvoza naftnih derivata u Srbiju te diskriminacijskih trošarina na cigarete i bezalkoholna pića u toj zemlji, kao i primjerice odluka BiH o suspenziji u njegovoj primjeni od 24 mjeseca.
Vranković je pak kao jednu od značajnijih 'opasnosti' ovog ugovora istaknuo činjenicu da bi se hrvatski gospodarstvenici mogli fokusirati kriterijima konkurentnosti u tim zemljama, umjesto, kao što bi trebali, usvajanja viših, EU standarda.