FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Josipović: Za Hrvatsku dobro što je ICJ prihvatio nadležnost

ZAGREB, 26. veljače 2007. (Hina) - Hrvatska tužba protiv Srbije i Crne Gore vrlo je slična tužbi BiH, no to ne znači da će i konačna odluka biti identična današnjoj presudi Međunarodnog suda pravde u Den Haagu (ICJ) po kojoj Srbija nije proglašena krivcem za genocid u BiH, izjavio je hrvatski stručnjak za međunarodno pravo Ivo Josipović koji smatra da je za Hrvatsku dobar znak što je Sud prihvatio nadležnost.
ZAGREB, 26. veljače 2007. (Hina) - Hrvatska tužba protiv Srbije i Crne Gore vrlo je slična tužbi BiH, no to ne znači da će i konačna odluka biti identična današnjoj presudi Međunarodnog suda pravde u Den Haagu (ICJ) po kojoj Srbija nije proglašena krivcem za genocid u BiH, izjavio je hrvatski stručnjak za međunarodno pravo Ivo Josipović koji smatra da je za Hrvatsku dobar znak što je Sud prihvatio nadležnost.

"To je dobar znak, no konzervativan pristup poimanju genocida i odgovornosti države zahtjevati će velike napore u dokazivanju da se brojni strašni zločini, koji su nesumnjivo počinjeni, mogu kvalificirati kao genocid te da je tadašnja SR Jugoslavija odlučno utjecala na njihovo počinjenje", ocijenio je za Hinu Ivo Josipović koji zastupa Hrvatsku pred ICJ-om.

Hrvatska je tužbu za genocid protiv Srbije i Gore Gore podnijela ICJ-u u srpnju 1999. U tom predmetu, koji se po nizu elemenata razlikuje od tužbe BiH, ICJ još nije donio odluku o svojoj nadležnosti.

Josipović smatra da će današnja presuda ICJ-a izazvati pravne i političke kontroverze te da je u pogledu merituma takva da s njom nitko neće biti posebno zadovoljan.

"Sud je nastavio tradiciju klasičnog, pomalo konzervativnog poimanja genocida, što je za posljedicu imalo da je samo u Srebrenici prepoznao genocid, a posebno je konzervativan pristup u utvrđivanju utjecaja druge države, ovdje Srbije, na počinjenje zločina", ocjenjuje Josipović. Pojašnjava da je Sud formalistički našao da nije dokazano da bi neko službeno tijelo Srbije bilo uključeno u planiranje ili provođenje genocida.

Po njegovom mišljenju, to je korak nazad u odnosu na praksu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) koji je prihvatio doktrinu djelovanja putem tzv. agenata. Lokalne snage su, ako ih druga država kontrolira financijama, logistikom, planiranjem, kadrovima ili na drugi način, zapravo agenti te države i za nju sudjeluju u zločinu.

Međunarodni sud pravde takav pristup nije prihvatio, no ipak je presuđeno da je Srbija prekršila Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida jer nije spriječila genocid, a mogla je s obzirom na svoj utjecaj na lokalne snage. Nadalje, propustila je izvršiti obvezu privođenja počinitelja, posebice Ratka Mladića pravdi, a i postupala je protivno naloženim privremenim mjerama od strane Suda, koje datiraju još iz 1993.

"Dakle, odgovornost Srbije je ipak velika", zaključuje Josipović za kojega je upitan stav ICJ-a da ta vrst odgovornosti ne traži novčanu satisfakciju.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙