Prošlo je skoro 14 godina otkako je BiH tužila tadašnju SR Jugoslaviju, ali se sa slučajem otezalo raspravama o nadležnosti ICJ-a.
Sutkinja Rosalyn Higgins je kazala da Crna Gora, koja se 2006. odvojila od federacije Srbije i Crne Gore, više nije strana u predmetu i stoga je samo Srbija nositelj "zakonskog identiteta" bivše države SRJ.
ICJ je u ponedjeljak odbacio zahtjev Beograda da se provede revizija odluke kojom se još 1996. godine ICJ proglasio nadležnim za ovu tužbu.
Tužba BiH protiv SRJ za genocid tijekom rata 90-ih godina slučaj je bez presedana u kojemu jedna država tuži drugu za povredu UN-ove konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida.
Ta UN-ova konvencija usvojena je 1948. nakon holokausta, no unatoč tomu predmet BiH protiv bivše SRJ prvi je u kojem ICJ odlučuje o kršenju te Konvencije, gotovo 60 godina od njezina usvajanja.
BiH tereti bivšu SRJ da je u vrijeme režima tadašnjeg predsjednika Slobodana Miloševića naoružavala, financirala i poticala bosanske Srbe da provode etničko čišćenje tijekm rata od 1992.-1995.
Srbija tvrdi da nije odgovorna za akcije srpskih paravojnih formacija.
Mediji u BiH proteklih mjesec dana spekuliraju o tri moguća ishoda pred Sudom: odbacivanju tužbe, njezinu prihvaćanju ili djelomičnom prihvaćanju utvrđivanjem genocida samo na području Srebrenice.
ICJ je osnovan 1946. kao najviše sudsko tijelo UN-a zaduženo za rješavanje pravnih sporova među državama i davanje mišljenja međunarodnim organizacijama i agencijama UN-a. Presude se izriču javno i na njih nema mogućnosti žalbe.
Od početka rada ICJ je rješavao više od 100 sporova u kojima je donio 80 presuda. U istome razdoblju rješavao je i 24 savjetodavna slučaja.