Autor izložbe i kataloga Milan Poić je podsjetio kako je izložba 12. prosinca prošle godine bila postavljena u Boroevićevu rodnom mjestu Mečenčanima.
"Kako je Boroević bio počasni građanin grada Petrinje izložba je 31. siječnja bila postavljena i u Petrinji", rekao je, dodavši kako će se od ponedjeljka moći razgledati i u Zagrebu.
Na izložbi će se vidjeti Boroevićeva pisma koja su, kako je rekao, najvrjedniji dio građe koju imamo, jer se većina arhivske građa nalazi u Austriji. Podsjetio je kako se u Boroevićevim pismima prijatelju Slavku Kvaterniku, čiji su izvadci objavljeni i u katalogu izložbe očituje njegova hrvatska nacionalna svijest.
Pokušavajući riješiti svoj status nakon Prvoga svjetskog rata, Boroević iz Austrije 1919. piše Kvaterniku kako bi mu bilo žao ako bi mu se "pred zemljacima u Hrvatskoj tek na traženje Srbije osigurala zadovoljština. Postoji li mogućnost da se cijeli zapisnik, naravno preveden, preda Obzoru na objavljivanje s mojim komentarima, o mom svjetonazoru kao Hrvata i utjecaj u prilog Južnih Slavena tijekom rata?", piše Boroević Kvaterniku, dodajući već u drugom pismu kako ne vjeruje u dobre namjere Beograda.
Poić je ocijenio kako je Srpska pravoslavna crkva politikom poistovjećivanja pravoslavlja i srpskoga naroda uspjela najveći dio pravoslavnih vjernika opredijeliti za srpstvo.
"Svi se pravoslavci ipak nisu uklopili u srpstvo", rekao je dodavši, kako je Boroević bio samo jedan od mnogobrojnih.
Poić smatra kako je nekadašnje Karadžićevo proglašavanja svih štokavaca Srbima danas zamijenjeno tezom o srpskom podrijetlu svih pravoslavaca. "Na taj način Srbi danas svojataju ne samo Boroevića nego i hrvatskog pjesnika Preradovića", rekao je.
Vojskovođa Svetozar Boroević (1856.-1920.) bio je najsposobniji austrougarski vojskovođa Prvoga svjetskog rata. Kako Poić ističe bio jedini Hrvat koji je dobio odlikovanje vojskovođe.