Raspravno je vijeće ICTY-a u siječnju suspendiralo odluku o privremenoj slobodi generala Čermaka i Mladena Markača kako bi njih dvojica mogli osobno nazočiti statusnoj konferenciji i izjasniti se o potencijalnom sukobu interesa svojih branitelja, a Čermak dodatno i o toma da li je poštivao uvjete privremene slobode obzirom da su u hrvatskim medijima objavljene njegove fotografije na jednoj rođendanskoj proslavi i dočeku Nove godine u Zagrebu te na slalomskoj utrci na Sljemenu.
Tom je odlukom Vijeće naložilo njihov dolazak u haški pritvor dan prije održavanja statusne konferencije.
Obrana generala Markača i Čermaka najavila je da će na statusnoj konferenciji tražiti njihovo ponovno puštanje na slobodu do početka suđenja zakazanog za 7. svibnja ove godine.
Čermak i Markač su se nakon objave optužnice u ožujku 2005. dobrovoljno predali ICTY-u, a od prosinca 2005. na privremenoj slobodi u Hrvatskoj čekali su početak suđenja. Gotovina je nakon četiri i pol godine provedene u bijegu uhićen u Španjolskoj u prosincu 2005., od kada je u pritvoru Haškog suda.
Pitanje potencijalnog sukoba interesa pojavilo se prošle jeseni kada se obrana generala Gotovine, protiveći se odluci Haškog suda o spajanju njihova predmeta s predmetom "Čermak i Markač", pozvala na mogući sukob interesa odvjetnika Miroslava Šeparovića, jer je otvorila mogućnost da branitelja generala Markača pozove za svjedoka obzirom da je on bio, u vremenu kojim se bavi optužnica protiv generala Gotovine, ministar pravosuđa RH. Gotovinini odvjetnici otvorili su i mogućnost da se general Rahim Ademi, drugi branjenik odvjetničkog tima Prodanović-Sloković koji u Den Haagu brani generala Čermaka, pojavi kao svjedok u ovom procesu, čime bi se pojavio sukob interesa i za odvjetnike Čedu Prodanovića i Jadranku Sloković.
Žalbeno vijeće Haškog suda 25. listopada prošle godine prihvatilo je da u slučaju odvjetnika Šeparovića postoji sukob interesa, ali je ocijenilo da on postoji bez obzira na to da li su predmeti "Gotovina" i "Čermak i Markač" spojeni ili ne. Stoga je pozvalo Šeparovića da se povuče iz predmeta ukoliko ne dokaže da bi njegovo povlačenje donijelo značajne probleme u obrani Markača. Pravila Haškog suda predviđaju da osoba koja se u predmetu može pojaviti kao "neophodni svjedok", ne može braniti u istom predmetu.
Markačeva obrana odmah nakon toga u podnesku je koncem prošle godine navela da odvjetnik Šeparović nije "neophodni svjedok", a priložila je i izjavu generala Markača koji poručuje da bi time njegova obrana pretrpila "nenadoknadivu štetu". Stoga je obrana generala Markača dostavila, u okviru tog podneska, i pisanu izjavu odvjetnika Šeparovića u kojoj on navodi da je Žalbeno vijeće dovedeno u zabludu navodima Gotovinine obrane da je on neophodni svjedok jer postoje drugi svjedoci koji mogu svjedočiti o istim pitanjima kao i on, te da on nije vodio razgovore s bivšim predsjednikom Franjom Tuđmanom ili bilo kojim drugim sudionikom navodnog zajedničkog zločinačkog pothvata o funkcioniranju hrvatskog pravosuđa ili vojnih sudova.
Što se tiče Čermakovih odvjetnika žalbeno je vijeće tada zaključilo da do sukoba interesa u obrani generala Čermaka može doći u slučaju da postupci protiv Čermaka u Den Haagu i Ademija u Hrvatskoj započnu i traju istodobno. Naime, obojica generala branjenici su odvjetničkog tima Prodanović-Sloković.
Njih dvoje, tvrdi vijeće, u zastupanju generala Čermaka mogu se suočiti sa sukobom interesa u pogledu svoje obveze lojalnosti prema Ademiju - u slučaju da se pojavi potreba da iznesu argumente koji inkriminiraju Ademija kako bi obranili Čermaka, s obzirom na njihove međusobne odnose u zapovjednoj liniji.
U tom slučaju, kazalo je žalbeno vijeće, to ne znači nužno da se Čermak treba odreći odvjetnika po svom izboru, jer i Ademi i Čermak, nakon što ih dvoje odvjetnika u potpunosti izvijeste o potencijalnom sukobu interesa, mogu dati suglasnost da ih nastave predstavljati. Odvjetnički tim Prodanović-Sloković takvu je suglasnost već ranije pribavio i od Čermaka i od Ademija.
Odvjetnička komora haških branitelja, prema savjetodavnom mišljenju koje je dala tajništvu Haškog suda, zaključila je kako je Šeparović u sukobu interesa dok u slučaju Prodanovića i Sloković postoji potencijalni sukob interesa.
Trojica generala optuženi su za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja navodno počinjene protiv srpskog civilnog stanovništva u vrijeme operacije Oluje u ljeto i jesen 1995. Sva trojica generala pred Haškim sudom odbacila su optužbe za progon, ubojstva, deportacije, prisilno preseljenje, pljačku javne i privatne imovine, bezobzirno razaranje gradova, sela i naselja, nehumana djela i okrutne postupke, prema optužnicama počinjene u sklopu udruženog zločinačkog pothvata hrvatskog političkog i vojnog vodstva, na čelu s predsjednikom Tuđmanom, kako bi se prisilno i trajno uklonilo srpsko stanovništvo iz do tada okupiranog područja Hrvatske.