Troškove izrade studija od dva milijuna kuna snosi INA, a nakon prezentacije u INA Naftaplinu studije su uručene predstavnicima županija i gradova.
Cilj studija je, kako je istaknuto, da budu i stručna podloga za provedbu natječaja za koncesiju za distribuciju plina, te stvaranje pretpostavki za povećanje potrošnje ekološki prihvatljivih goriva - ukapljenog naftnog plina i prirodnog plina što će biti moguće po završetku izgradnje magistralnih plinovoda.
Studije obuhvaćaju 230 tisuća stanovnika, odnosno 75 tisuća kućanstava u 19 gradova, a u tim je gradovima projektirana duljina plinovoda od 970 kilometara.
Riječ je o gradovima u šest županija - Istarskoj (Rovinj, Poreč, Umag i Pazin), Karlovačkoj (Ogulin), Ličko-senjskoj (Gospić, Otočac i Senj), Šibensko-kninskoj (Šibenik, Knin i Drniš), Splitsko-dalmatinskoj (Omiš, Sinj i Glavice, Trogir i Makarska), te Dubrovačko-neretvanskoj (Dubrovnik, N. Mokošica, Ploče i Metković).
Potrošnja plina u tim bi gradovima sa 146 milijuna prostornih metara iz bazne 2005. porasla na 314 milijuna u 2030. godini, odnosno, uz realan postotak priključenja od 60 posto, potrošnja bi bila 190 milijuna prostornih metara, naglasio je voditelj projekta u Institutu Hrvoje Požar Robert Bošnjak.
Studije sadrže i ekonomsko-financijsku analizu prema kojoj bi kućanstva plin mogla plaćati od 2,5 do 3,12 kuna po prostornom metru.
To nije Inina cijena, to je cijena pri kojoj je, prema studiji, projekt isplativ, a koja pokazuje da je i ta najviša cijena još uvijek manja od drugih energenata (npr. lož ulja s cijenom od 4,44 kune po kubiku), objašnjava predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragičević.
Uvođenje plina za kućanstva znači i druge troškove - kućnih instalacija (kotlove, radijatore i sl.) ako ih nemaju, trošak kućnog priključka (priključni vod, ormarići i sl.) procjenjuje se na oko 500 eura, a, ovisno o koncesijskom natječaju, moguće je i njihovo sudjelovanje u izgradnji distribucijske mreže.
Moguća participacija kućanstava u izgradnju distribucijske mreže, prema studijama, mogla bi iznositi 350 eura po dužnom metru, no, građanima se za taj dio participacije umanjuje cijena plina, objašnjava Bošnjak, dodajući da moguća participacija može biti i veća, ili je uopće ne mora biti.
Član Uprave Ine i izvršni direktor SD istraživanje i proizvodnja nafte i plina Mirko Zelić ističe da izgradnju magistralnih plinovoda mora pratiti i distribucija.
Nakon izgradnje magistralnog plinovoda Pula-Karlovac, slijedi izgradnja plinovoda prema Dalmaciji, radi se na novom dobavnom pravcu prema Mađarskoj, u planu je i LNG koji bi trebao biti gotov iza 2011., rekao je Zelić, poručujući kako izgradnju magistralnog sustava mora slijediti distribucija.
Ne budemo li tu imali zadovoljavajuću dinamiku nećemo postići cilj, kazao je.
Zelić iznosi i podatke da je plinoficirano 34 posto Hrvatske, pri čemu je plin u sjevernoj Hrvatskoj ima 47 posto domaćinstava, a u južnoj samo 6 posto.