Zgrada, vrijedna 9 milijuna kuna, otkupljena je na način da je Ministarstvo znanosti prebilo porezna potraživanja Ministarstva financija u iznosu od 4 milijuna i 144 tisuće kuna, a ostatak je osiguralo Sveučilište u Splitu.
U opremanje zgrade na splitskom predjelu Kopilici, površine gotovo 2 tisuće metara četvornih, Sveučilište će uložiti još milijun kuna, a na uporabu Centru stručnih studija bit će predana za mjesec dana, najavio je rektor Pavić.
Useljenjem u vlastitu zgradu bit će zaokružen projekt preuzimanja studenata i zaposlenika, prije tri godine odlukom Vlade, ukinutog splitskog Veleučilišta, rekao je Pavić. Naglasio je da će Centar stručnih studija tada biti spreman i za izdvajanje iz Sveučilišta, odnosno za ponovno osnivanje Veleučilišta, što je bio i konačni cilj zbog kojega su se upustili u taj zahtjevan projekt.
Privremeno će u zgradi na Kopilici, do dovršetka zgrade Prirodoslovno - matematičkog fakulteta, biti smješten i Zavod za fiziku tog fakulteta kojega pohađaju 102 studenta.
Pročelnik Centra stručnih studija Bože Plazibat istaknuo je kako je u protekle tri godine iz te ustanove sa šest studija, koji su u međuvremenu usklađeni po bolonjskom procesu, a na kojima predaju 42 nastavnika, izašlo 2400 diplomiranih stručnjaka. Istodobno su pomogli osnivanju Veleučilišta u Kninu i Vukovaru, nekadašnjih područnih odjela splitskog Veleučilišta.
Ministar Dragan Primorac ocijenio je kako današnji čin pokazuje koliku važnost hrvatska Vlada pridaje razvoju znanosti i uvjetima za stvaranje zemlje znanja. Potkrijepio je to i člancima iz austrijskih novina u kojima se ističe kako hrvatska u reformi obrazovanja napreduje brže i od te zemlje.
Split je od 364 milijuna kuna osiguranog novca u proračunu za razne projekte do sada upotrijebio gotovo cijeli iznos, ističe Primorac što svjedoči o brzini razvoja visokog školstva u tom gradu.
Naglasio je važnost stručnih studija u obrazovnom sustavu, bez kojih nema razvitka gospodarstva, što se pokazalo na djelu u Njemačkoj.
Hrvatska danas ima 3,5 posto studenata u ukupnoj populaciji, manje nego primjerice SAD s 5,5 posto, no vrlo brzo će biti jedna od 4 države u svijetu s obveznim srednjim školstvom, što će, uz sve druge mjere, dovesti do povećanja broja studenata, kazao je Primorac, pa na vrijeme treba riješiti prostorne probleme svih hrvatskih sveučilišta.
Veliku ulogu u razvoju Hrvatske prema zemlji znanja imaju i hrvatski znanstvenici - povratnici iz inozemstva kojih se u Split vratilo najviše, rekao je ministar. Hrvatska je nakon Izraela i Indije jedina zemlja koja je uspjela osigurati uvjete za povratak znanstvenika, dodao je najavivši drugi Kongres hrvatskih znanstvenika iz inozemstva i domovine, 7. svibnja u Splitu koji će, prema njegovim riječima, biti još veći i značajniji od prvog koji je bio prekretnica u njihovu povratku u Hrvatsku.
Od tada do danas u proračunu je, istaknuo je, za 49 posto povećan iznos za znanost, što nije zabilježeno u niti jednoj drugoj zemlji u tranziciji.