WASHINGTON
Nevladina organizacija Human Rights Watch (HRW) u četvrtak je objavila svoje Godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u svijetu u kojem konstatira kako je kredibilitet SAD potkopan korištenjem torture i zatočenja bez suđenja, te ističe da Europska unija mora ispuniti prazninu i preuzeti vodeću ulogu u promicanju i zaštiti ljudskih prava. U dijelu izvješća koje se odnosi na Hrvatsku, HRW konstatira kako je uz međunarodni pritisak i demokratsko sazrijevanje u 2006. došlo do "određenog napretka u oblasti poštivanja ljudskih prava u RH". Ključni problemi su i dalje vezani za rat od 1991. do 1995. godine i odnose se na povratak i reintegriranje izbjeglih hrvatskih Srba, te na prava srpske manjine općenito. U Hrvatsku se od 300-350 tisuća srpskih izbjeglica, do kolovoza 2006. vratilo preko 120.000, ali svega 60 do 65 posto njih ostaje u Hrvatskoj, dok veliki broj, nakon kraćeg boravka, odlazi iz zemlje, navodi HRW. Rješavanje pitanja izgubljenih stanarskih prava za srpske povratnike i dalje je uvjetan uspjeh. Mnogi Srbi su izvršili povrat svoje privatne imovine, a na raspolaganju im je i pomoć za obnovu ratom oštećenih kuća. Napredak postignut po pitanju povrata izgubljenih prava na imovinu u društvenome vlasništvu (stanarska prava), je ograničen.
ZAGREB
Od Londona do Kube, preko Madrida do Osla, u brojnim je prosvjedima u četvrtak diljem svijeta zatraženo zatvaranje logora Guantanamo, pet godina nakon dolaska prvih zatvorenika "rata protiv terorizma" u taj američki kamp na Kubi, javljaju agencije. Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon, koji bi se trebao idući tjedan u Washingtonu sastati s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushom, izjavio je da taj zatvor "treba biti zatvoren", prenosi agencija France Presse. Oko stotinu prosvjednika prosvjedovalo je ispred zgrade američkog vrhovnog suda u Washingtonu, a kasnije su ušli u samu zgradu te pjevanjem i čitanjem poezije izrazili prosvjed protiv Guantanama, javlja AP. Uz potporu kubanskih vlasti, izaslanstvo rodbine, prijatelja zarobljenika i protivnika tog logora došli su na Kubu i organizirali mimohod do ograde Guantanama. U Londonu je pred američkim veleposlanstvom organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International organizirala prikaz iz Guantanama. "Smeća, lica na zemlju", uzvikivali su aktivisti glumeći zatvorske čuvare dok je oko 200 prosvjednika bilo odjeveno u narančaste kombinezone kao zarobljenici u logoru. U Pragu je češki ogranak AI-a puštao narančaste balone za svakog zarobljenika iz Guantanama. France Presse i CNN javljaju da su prosvjedi organizirani ispred američkih veleposlanstava u Španjolskoj Danskoj i Norveškoj. U Rimu je dvadesetak muškaraca i žena odjevenih u narančaste kombinezone stavljeno u veliki kavez. U Slovačkoj je Amnesty postavio kavez veličine 2x2 metra u središtu Bratislave u koji su se smjestili dobrovoljci. Mađarski aktivisti su dijelili "razglednice iz Guantanama" parlamentarnim zastupnicima, a ispred američkog veleposlanstva palili svjećice na rođendanskoj torti omotanoj žicom. Prosvjedi su organizirani i u Parizu, Tel Avivu, Tokiju, Tunisu, Rabatu i Asuncionu, prenose France Presse i CNN.
AMSTERDAM
Srpski optuženik za ratne zločine Vojislav Šešelj rekao je u četvrtak da se oporavlja od štrajka glađu, ali ne i kad će biti kadar nastaviti s obranom pred haškim Međunarodnim sudom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY). Vođa srbijanskih radikala optužen je za ubojstva i progon nesrba u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te u Vojvodini. Šešelj je štrajkati glađu počeo u studenome kad mu je UN-ov sud dodijelio branitelja protivno njegovoj želji. Prekinuo ga je 28 dana poslije kad mu je ICTY vratio pravo da se brani sam. "Brzo se oporavljam od posljedica štrajka glađu, ali još nisam kadar reći vam točan datum kad ću se oporaviti dovoljno da sudjelujem u postupku i branim se sam", kaže se u Šešeljevoj izjavio dostavljenoj Haškom tribunalu. Nakon što je prekinuo štrajk glađu liječnici su procijenili da će se oporavljati tri do četiri mjeseca, poručio je Šešelj i dodao da pouzdaniju procjenu očekuje nakon idućega pregleda krajem siječnja ili početkom veljače.
LONDON
Britanski premijer Tony Blair ocijenio je u četvrtak da je nova američka strategija u odnosu na Irak "logična". "S obzirom na trenutačno stanje u Bagdadu, mislim da je logično da povećaju broj vojnika, pod uvjetom da se radi o jačanju iračkih kapaciteta ne samo u odnosu na vojsku, već i na obnovu, pomirbu i razvoj", rekao je britanski premijer. To je njegova prva reakcija otkako je u srijedu navečer američki predsjednik George Bush predložio plan koji predviđa slanje još 21.500 američkih vojnika u Irak. "No, u Basri je stanje drukčije. (...) Ondje nema takvih sukoba etničkih skupna i nema takva djelovanja al-Qaede", rekao je Blair, govoreći o gradu, drugom po veličini u Iraku, kojeg kontroliraju britanski vojnici. "No, činjenica jest da je stanje u Bagdadu različito od onoga u Basri", ponovio je. "Razlog zbog kojega Amerikanci moraju pojačati svoje snage u Bagdadu leži u činjenici da su ondje sigurnosni uvjeti sasvim drukčiji", naglasio je.
LONDON
Pokvareni teretni brod nosivosti više od četiri tisuće tona koji je u četvrtak plutao prema plinskoj platformi Murdoch u Sjevernome moru ipak se, usprkos strahovanju, nije sudario s tim postrojenjem. Spasilačke su službe preventivno evakuirale tridesetoricu radnika s plinske platforme, a tvrtka ConocoPhillips koja njome upravlja obustavila je proizvodnju. Brod Vindo prošao je oko 23 sata nedaleko pokraj platforme na jugu Sjevernoga mora, 43 kilometra od britanske istočne obale. Posada broda Vindo koji prevozi 4200 tona gnojiva pokušala je pokrenuti motore, a prema brodu su poslani i remorkeri da ga pokušaju skrenuti s putanje. Helikopteri su bili u stanju pripravnosti da na vrijeme s Vinda evakuiraju devetočlanu posadu. Tony Tewton iz obalne straže Humbera koja nadzire operaciju spašavanja rekao je da su uvjeti bilo "veoma teški", vjetar snažan, a valovi visoki i šest metara. Vindo se pokvario u četvrtak poslijepodne 14 kilometara od platforme.
DUBLIN
Brodovi i helikopteri traže devetoricu ribara nestalih u četvrtak zajedno s dvjema koćaricama u olujnom moru uz jugoistočnu obalu Irske, objavila je irska obalna straža. Potraga za 24-metarskim drvenim ribarskim brodom Honeydew 2 iz Kinsalea počela je oko 19.30 po srednjoeuropskom vremenu, oko sat nakon što je zbog noći obustavljena potraga za posadom broda Pere Charles. "Obalna straža misli da je Honeydew 2 možda potonuo nekoliko milja jugozapadno od Mine Heada", rekla je Michelle Hoctor, glasnogovornica ministarstva prometa. Vjeruje se da su u tome brodu bila četvorica članova posade, dodala je. U to su područje poslani jedan ratni brod, jedan helikopter i jedan čamac za spašavanje. Na istome je mjestu noć prije već potonuo jedan brod. Pere Charles 20-metarski je brod koji je u srijedu neposredno nakon 19 sati poslao poziv upomoć i ubrzo potonuo oko četiri kilometra od Rosslarea. Prazan čamac za spašavanje s broda Pere Charles more je u četvrtak nanijelo na obalu. Posadu broda čine četvorica Iraca i jedan Istočnoeuropljanin, vjeruje se Litavac.
BELFAST
Gotovo tisuću Poljaka ušlo je u posljednji krug testiranja za sjevernoirsku policiju, u sklopu inicijative kojom u toj pokrajini žele popraviti vjersku ravnotežu snaga u većinski protestantskoj policiji, objavljeno je u četvrtak. Prema podacima s kraja prošle godine, od 7.700 kandidata za posao u policiji Sjeverne Irske njih 968 su bili Poljaci, odnosno 12 posto od ukupnoga broja kandidata. Gotovo trideset tisuća Poljaka doselilo se u Sjevernu Irsku otkad je Poljska 2004. ušla u Europsku uniju. U Republici Irskoj živi ih oko 150 tisuća. Osnovna je plaća policajca u Sjevernoj Irskoj 20 tisuća funta na godinu, odnosno nešto više od 220 tisuća kuna. To je četiri puta više od prosječne plaće poljskoga policajca. Od kraja 2000. i početka reforme sjevernoirska policija mora na svakoga protestanta zaposliti i jednoga katolika kako bi se popravila ravnoteža prema vjeroispovijesti. Sjevernoirska policija 1. je prosinca 2006. imala samo 20,8 posto katolika, a od ukupno 1,6 milijuna stanovnika Sjeverne Irske katolika je 40 posto.