Iskazan u eurima, hrvatski je izvoz u prvih jedanaest mjeseci prošle godine iznosio 7,4 milijarde eura, a uvoz 15,6 milijardi eura.
Tako je do kraja studenog prošle godine manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom dosegnuo iznos od 60,3 milijarde kuna, odnosno 10,3 milijarde dolara ili 8,2 milijarde eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 47,4 posto.
Stopa rasta hrvatskog izvoza izraženog u kunama u odnosu na isto razdoblje 2005. godine iznosila je na kraju studenog 15,6 posto, dok je uvoz istodobno porastao za 13,5 posto. Iskazan u dolarima, izvoz je rastao po stopi od 17,2 posto, a uvoz od 15,1 posto.
Vanjskotrgovinski deficit istodobno je rastao po stopi od 13 posto iskazano u kunama, odnosno 14,4 posto iskazano u dolarima.
Promatrano prema djelatnostima, najveći se dio uvoza i izvoza odnosio na prerađivačku industriju, koja je do kraja studenog lani ostvarila izvoz veći od 8,5 milijardi USD, ali je i uvezla roba u vrijednosti od većoj od 16,6 milijardi USD.
Unutar prerađivačke industrije vrijednosno se najveći izvoz u prvih jedanaest mjeseci 2006. odnosi na proizvodnju ostalih prijevoznih sredstava, odnosno brodogradnju, i to u iznosu većem od 1,03 milijardi USD, što je za 28,5 posto više u odnosu na isto razdoblje 2005. godine.
Istodobno je izvoz u proizvodnji naftnih derivata povećan za 13,6 posto, na 926,2 milijuna USD, a na trećem mjestu po vrijednosti izvoza je kemijska industrija s iznosom od 819,8 milijuna USD, što je rast od 8,9 posto.
Izvoz u djelatnosti proizvodnje hrane i pića je istodobno povećan za 25,4 posto te je iznosio 797,9 milijuna USD.
Privremeni podaci DZS-a o uvozu i izvozu prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, pokazuju da je Hrvatska u jedanaest mjeseci prošle godine uvezla hrane i živih životinja u vrijednosti 1,4 milijarde USD, što je porast za 15,6 posto, a da je istodobno brže rastao izvoz tih proizvoda, za 35,6 posto, te je iznosio 818,7 milijuna USD.
Prema trgovinskoj klasifikaciji, Hrvatska je do kraja studenog lani najviše uvezla strojeva i transportnih uređaja, i to za više od 6,26 milijardi USD ili 11,8 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, pri čemu se značajan dio, gotovo 1,8 milijardi USD (rast za 15,1 posto) odnosni na uvoz cestovnih vozila.
Strojevi i transportni uređaji čine i najveći dio izvoza u tom razdoblju, izvezeno ih je za 2,6 milijardi USD, što je 16,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske i dalje su zemlje Europske unije, na koje se odnosi 64,2 posto izvoza (gotovo 6 milijardi USD) te gotovo 65 posto ukupnog uvoza (12,7 milijardi USD).
Pojedinačno tradicionalno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti većoj od 2,1 milijardi USD (rast za 22,9 posto), a iz koje je uvezeno roba za više od 3,2 milijardi USD (rast od 19 posto).
Po vrijednosti hrvatskog izvoza u prvih je jedanaest mjeseci 2006. godine slijedi Bosna i Hercegovina, u koju je izvozu povećan za 5 posto, na više od 1,18 milijardi USD. Izvoz u Njemačku je pak povećan za 16,7 posto, na 976,18 milijuna USD.
Po vrijednosti uvoza, sa 2,84 milijarde USD ili 13 posto većoj nego u isto vrijeme 2005. godine na drugom je mjestu Njemačka, dok je treća Rusija iz koje je uvezeno roba za 1,99 milijardi USD ili 30,9 posto više nego u prvih jedanaest mjeseci 2005.