HINA - Financijski servis
Podaci o robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom za prvih deset mjeseci ove godine pokazuju da je dinamika rasta izvoza, od 17,3 posto, premašila dinamiku rasta uvoza, od 14,5 posto, nakon što su u devet mjeseci stope rasta izvoza, uvoza i robnog deficita su bile ujednačene i iznosile 14,2 posto. Uslijed toga je u manjoj mjeri usporen rast robnog deficita, koji za deset mjeseci iznosi 12,1 posto. Takva kretanja izvoza i uvoza dovela su do razine pokrivenosti uvoza izvozom od 47,2 posto što je istovjetno toj pokrivenosti za cijelu prošlu godinu. No, dok je izvoz poveća za 1,2 milijarde dolara, uvoz je istodobno bio veći za 2,2 milijarde dolara u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Tako je ukupna vrijednost hrvatskog robnog izvoza u razdoblju od siječnja do listopada ove godine iznosila 8,38 milijardi dolara, dok je istodobno uvezeno roba za 17,7 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Deficit u robnoj razmjeni Hrvatske s inozestvom u prvih deset mjeseci premašio je iznos od 9,3 milijardi dolara i za jednu milijardu USD je veći nego u istom razdoblju 2005. godine. Samo u listopadu ostvarene su rekordne ovogodišnje vrijednosti i izvoza i uvoza. U tom je mjesecu izvezeno roba u vrijednosti nešto većoj od jedne milijarde dolara, no istodobno je uvezeno roba za dvije milijarde dolara. Pokrivenost uvoza izvozom u listopadu je iznosila 50,1 posto. Visoka razina izvoza u listopadu ostvarena je prije svega zahvaljujući brodogradnji, iako je i kod poljoprivrede, prehrambene industrije, proizvodnje kože i obuće te proizvodnje strojeva i uređaja također zabilježena najviša mjesečna razina izvoza u ovoj godini, navode analitičari HGK u publikaciji "Gospodarska kretanja". U usporedbi s listopadom prošle godine najviše je povećana vrijednost izvoza ostalih prometnih sredstava (uglavnom brodova) i to za visokih 554 posto. No, napominju analitičari HKG, taj rast treba prihvatiti s rezervom s obzirom na revidiranje podatka o ukupnoj vrijednosti izvoza ostalih prometnih sredstava za prvih deset mjeseci prošle godine. Na povećanje izvoza od 1,24 milijarde dolara u prvih deset mjeseci uglavnom je utjecala brodogradnja, sa povećanjem za 236 milijuna USD, zatim izvoz zemnog plina, što se prvenstveno odnosilo na transport plina iz Jadrana kroz Italiju (za 162 milijuna USD), hrane i pića (za 138 milijuna te naftnih derivata (za 137 milijuna dolara). Kod hrane i pića se posebno isticao rast izvoza konditorskih proizvoda te potom izvoz riba i ribljih prerađevina. Vrijednost uvoza je istodobno povećana za 2,25 milijarde USD. Od toga se gotovo polovica odnosila na povećani uvoz sirove nafte i zemnog plina (321 milijuna USD), metala (232 milijuna USD), motornih vozila (207 milijuna USD), naftnih derivata (182 milijuna) te kemikalija i kemijskih proizvoda (155 milijuna USD). Pritom je stopa rasta uvoznih cijena kod mineralnih goriva i maziva za prvih devet ovogodišnjih mjeseci, u odnosu na prosjek prošle godine, iznosila 20,9 posto, navode analitičari Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore.