Tako se u Zagrebu u prvih devet mjeseci bilježi manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom u iznosu od 37,2 milijarde kuna ili 6,34 milijarde dolara, što čini 75 posto ukupnog vanjskotrgovinskog deficita Hrvatske, koji je na kraju rujna ove godine iznosio 8,36 milijardi dolara.
U odnosu na isto razdoblje lani, u prvih devet mjeseci ove godine zagrebački je izvoz, izražen u dolarima, povećan za 18,8 posto, dok je uvoz rastao po nešto nižoj stopi od 16,7 posto. Visok rast i uvoza i izvoza odrazio se i na povećanje vanjskotrgovinskog deficita koji je porastao za čak 15,8 posto.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Zagreba u devetomjesečnom razdoblju bile su zemlje Europske unije, na koje se odnosi polovica ukupnog izvoza (1,36 milijardi USD), kao i gotovo 60 posto uvoza (5,25 milijardi USD).
Pritom su zagrebački gospodarstvenici najviše izvozili u Italiju (538,9 milijuna USD), Sloveniju (216 milijuna USD) te Njemačku (192,87 milijuna USD). U odnosu na prošlu godinu izvoz u Italiju povećan je za čak 54,5 posto, u Sloveniju za 27,6 posto, dok je vrijednost izvoza u Njemačku smanjena za 11,1 posto.
No, uvoz iz Njemačke istodobno bilježi rast od 13,1 posto, na više od 1,18 milijardi USD, dok je iz Italije u Zagreb uvezeno roba u vrijednosti od 1,01 milijarde USD ili 22,8 posto više nego u isto vrijeme prošle godine.
Više od 40 posto ukupnog zagrebačkog izvoza u prvih devet ovogodišnjih mjeseci, odnosno više od 1,15 milijardi USD, odnosilo se na izvoz mineralnih goriva i maziva, dok najveći udio u uvozu zauzimaju strojevi i transportni uređaji, udio od 30 posto ili 2,67 milijardi USD, te mineralna goriva i maziva, sa 27 posto ili 2,44 milijarde USD.