NEW YORK/LONDON/TOKYO, 11. prosinca (Hina/Reuters) - Ukoliko bi trebali odrediti što je obilježilo protekli tjedan na svjetskim burzama, vjerojatno bi se većina analitičara jednoglasno složila da je to izjava predsjednika američke
središnje banke, Alana Greenspana, kako se razdoblje intenzivnog rasta američkog gospodarstva približava kraju.
NEW YORK/LONDON/TOKYO, 11. prosinca (Hina/Reuters) - Ukoliko bi
trebali odrediti što je obilježilo protekli tjedan na svjetskim
burzama, vjerojatno bi se većina analitičara jednoglasno složila
da je to izjava predsjednika američke središnje banke, Alana
Greenspana, kako se razdoblje intenzivnog rasta američkog
gospodarstva približava kraju.#L#
Probudilo je to nade da bi Fed, ukoliko na svom zasjedanju zakazanom
za 19. prosinca ustanovi da je usporavanje gospodarskog rasta u
SAD-u na očekivanoj razini, napokon mogao spustiti kamatne stope u
toj zemlji.
Ta je izjava izazvala oduševljenje (posebno američkih) burzovnih
dealera, što je vidljivo i iz veliko porasta vrijednosti službenih
indeksa. Nakon što je u utorak porastao za 7,5 posto, Nasdaq
Composite index u srijedu je zabilježio najveći dnevni porast od
svog uspostavljanja 1971. godine - od čak 10,48 posto.
Iako su se do kraja tjedna zaredale najave nekih od najvećih
američkih tehnoloških kompanija (među kojima Apple, Intel i
Motorola) kako će njihovo poslovanje u posljednjem ovogodišnjem
tromjesečju biti slabije od najavljenog, Nasdaq je tjedan ipak
završio na izvrsnoj razini. Njegova se vrijednost u petak znatno
približila psihološki vrlo značajnoj razini od tri tisuće bodova i
iznosio je 2.917,43 boda, što je za čak 11,53 posto više nego u
ponedjeljak.
Manji porast, od 1,45 posto, na 10.712,91 bod, zabilježio je
službeni indeks Wall Streeta, Dow Jones, koji je malo intenzivnije
reagirao na spomenuta upozorenja, ali je osjetio i pad
zainteresiranosti za dionice tzv. "stare ekonomije". Također, na
njego malo slabiji rast utjecala je i još uvijek prisutna
neizvjesnost oko rezultata predsjedničkih izbora u SAD-u.
Pod utjecajem ushita na američkim tržištima kapitala i europski
burzovni indeksi tjedan su završili na višim razinama. Najvećih
4,42 posto porasla je vrijednost frankfurtskog DAX-a, na 6.691,25
bodova. Tome je znatno pomogla najava finske Nokie kako oni
slabljenje u zadnjem tromjesečju neće vidjeti, već da će upravo
suprotno, njihova dobit vjerojatno biti i veća od planiranog i
najavljenog. Pariški i londonski indeksi bilježe približno isti
porast - CAC od 2,55 posto, na 5.939,32 boda, a FTSE za 2,10 posto,
na 6.288,30 bodova.
A kako tjedan ne bi bio jednoličan, pobrinuli su se japanski
trgovci. Možda malo "prenapuhan" rast tokijskog Nikkei indeksa
(posljedica snažnog porasta Nasdaq-a) nije se uspio održati do
kraja tjedna. Taj je indeks vikend dočekao na 1,73 posto nižoj
razini, odnosno na 14.696,51 bodu.
Greenspanova procjena da se američko gospodarstvo s vremenom
"umorilo", nije baš na svim tržištima prihvaćeno s oduševljenjem.
Tržišta novca tu su izjavu shvatila kao znak za početak prodaje
američke i kupovinu većine europskih valuta.
Stoga je euro u odnosu na dolar na tjednoj razini porastao za 0,25
posto, na 0,8807 dolara, ali treba spomenuti i kako se jedinstvena
europska valuta u četvrtak 7. prosinca nalazio na najvišoj razini
unazad dva i pol mjeseca (0,8953 dolara).
Naravno, u sličnom postotku, odnosno za 0,28 posto, dolar je
"oslabio" i u odnosu na njemačku i talijansku valutu - na 2,2188
maraka ili 2.196,56 lira. Većih 0,42 posto dolar je pojeftinio i u
odnosu na britansku monetu. Tako je u petak za jednu funtu trebalo
izdvojiti 1,4450 dolara.
Najvećih 0,61 posto američka je valuta pala u odnosu na inače
najjaču europsku valutu, koja je ipak prošla kroz nestabilno
razdoblje - švicarski franak. Za jedan je dolar na kraju tjedna
trebalo stoga platiti 1,7146 franaka.
Kao i na tržištima kapitala, jedina je iznimka među značajnijim
svjetskim valutama bio japanski jen. On je, naime, u odnosu na dolar
pao za 0,20 posto, na 111,28 jena.
(Hina) rub db