NEW YORK/LONDON/TOKYO, 20. studenoga (Hina/Reuters) - "Hoće li se konačno završiti razdoblje neizvjesnosti?", pitali su se i protekloga tjedna svjetski burzovni analitičari.
NEW YORK/LONDON/TOKYO, 20. studenoga (Hina/Reuters) - "Hoće li se
konačno završiti razdoblje neizvjesnosti?", pitali su se i
protekloga tjedna svjetski burzovni analitičari.#L#
Listi problema brokera, nakon eura, nafte i nepovoljnih poslovnih
izvješća, prije dva tjedna pridružili su se i (najneizvjesniji u
povijesti) predsjednički izbori u SAD-u i odmah izbili na prvo
mjesto. Na drugo se mjesto prošle srijede, pak, probilo zasjedanje
američke središnje banke na temu "promijeniti ili zadržati kamatne
stope".
Iako je većina analitičara očekivala odluku Fed-a da ne mijenja
kamatne stope, nije im se pretjerano svidjelo njihovo upozorenje
kako lagano usporavanje rasta najsnažnijeg svjetskog gospodarstva
još uvijek nije dovoljno da bi se mogla proglasiti "pobjeda nad
inflacijom". Dakle, još uvijek nije isključena mogućnost podizanja
kamatnih stopa, dakle, nastavlja se neizvjesnost.
Jedina konstanta prošloga je tjedna ostao vrlo nestabilan
tehnološki sektor. Nasdaq Composite indeks tjedan je započeo
najnižom ovogodišnjom razinom, od 2.966,74 bodova, nakon što je
tjedan dana ranije izgubio 12 posto svoje vrijednosti. Ukupno, taj
je indeks od početka godine pao 27 posto.
Najveći uzročnik problema u sektoru visoke tehnologije u
ponedjeljak je bilo, lošije od očekivanog, poslovno izvješće
kompjuterskog diva Hewlett-Packarda (H-P). Nervoza se s američkih
prelila na europska i azijska tržišta, posebno njihove tehnološke
sektore.
Još jedan dokaz slabih živaca trgovaca bio je iznenadni "boom"
uzrokovan izvrsnim poslovanjem najvećeg svjetskog operatera
mobilne telefonije Vodafone Group-a. Isto kao što su dionice H-P-a
u jednom radnom danu pojeftinile za čak 13 posto, zbog loših
rezultata, dionice Vodafone-a poskupjele su u istih osam sati za
gotovo deset posto, zbog dobrih rezultata.
Na Vodafone-ovim krilima umanjen je učinak prethodnih
nestabilnosti tržišta - u samo jednom danu Nasdaq Composite indeks
porastao je za 5,58 posto, što nije zabilježeno gotovo deset
godina.
Stoga tjedno kretanje vrijednosti indeksa većine tržišta treba
promatrati u tom svjetlu: najveći porast, od 2,63 posto (na
6.440,10 bodova) zabilježio je londonski FTSE (Vodafone je
britanski koncern). Slijedi 2,06 postotni porast pariškog CAC-a -
na 6.161,92 boda (dobar je tjedan imao France Telekom).
Visoki porast u samo jednom danu donio je Nasdaqu 2,04 postotni
tjedni porast (na 3.027,21 bod). Nešto manjih 1,07 posto porastao
je i službeni indeks Wall Streeta, Dow Jones, i to na 10.629,87
bodova, dok je najmanjih 0,15 posto porasla vrijednost
frankfurtskog DAX indeksa (6.752,29 bodova). Tako niski postotak
posljedica je ponajviše pada cijena njemačko-američkog
automobilskog diva DaimlerChryslera do kojeg je došlo uslijed
njihovog slabijeg poslovanja u SAD-u.
Jedini pad, i to od 0,82 posto, na 14.544,30 bodova, zabilježio je
tokijski Nikkei. Osim briga oko tehnoloških dionica, tamošnji su
trgovci bili i pod utjecajem političkih problema, odnosno borbe za
vlašću unutar japanske vladajuće stranke.
No, zasigurno najčešće postavljana pitanja i protekloga su tjedna
bila "tko je novi američki predsjednik" i "kada će se to konačno
saznati".
Ovisno o objavljivanju najnovijih epizoda "trakavice" poznatije
pod imenom "američki predsjednički izbori", kretale su se cijene
dionica, valuta, obveznica. Na bilo koji znak da bi Bush mogao
osvojiti Bijelu kuću rasle su dionice primjerice farmaceutskih
kompanija. No, čim bi se oglasio Goreov izborni stožer s najnovijom
pravnim rješenjem izborne "zavrzlame" iste gube na vrijednosti. I
tako cijeli tjedan, bez naznaka kada bi tome mogao doći kraj.
Odluka Fed-a da kamatne stope u SAD-u ovaj put ostanu
nepromijenjene najviše je vjerojatno pogodovala američkoj valuti.
Dolaru su pomogli još uvijek neslužbeni izborni rezultati koji ipak
malu prednost daju Bushu, za kojeg se pretpostavlja da nije veliki
zagovornik G7 intervencija u svrhu spašavanja jedinstvene europske
valute.
Tako se nastavilo nepovoljno razdoblje za europsku, ali istodobno
vrlo povoljno za američku valutu: euro je pojeftinio za 1,69 posto,
na 0,8487 dolara. Naravno, u sličnom postotku dolar je ojačao i
naspram njemačke i talijanske valute (za 1,67 posto, na 2,3029
maraka, odnosno za 1,71 posto, na 2.279,84 lira).
Zelena je valuta nastavila jačati i naspram japanske - za 0,98
posto, na 108,79 jena, dok je u usporedbi s dolarom za najmanjih
0,59 posto na vrijednosti izgubila britanska funta (u petak je
stajala 1,4240 dolara).
A na kraju iznenađenje - najviše je pala vjerojatno najotpornija
svjetska valuta: za jedan je dolar na kraju tjedna trebalo
izdvojiti 1,94 posto više nego u ponedjeljak ili 1,7988 švicarskih
franaka.
(Hina) rub ds