NEW YORK/TOKYO/LONDON, 27. studenoga (Hina/Reuters) - Proteklog su se tjedna na svjetskim tržištima kapitala postizali novi rekordi. Nove rekordno niske cijene dionica, rekordni padovi vrijednosti službenih burzovnih indeksa na
rekordno niske razine te rekordno visoke (ili niske) vrijednosti svjetskih valuta.
NEW YORK/TOKYO/LONDON, 27. studenoga (Hina/Reuters) - Proteklog su
se tjedna na svjetskim tržištima kapitala postizali novi rekordi.
Nove rekordno niske cijene dionica, rekordni padovi vrijednosti
službenih burzovnih indeksa na rekordno niske razine te rekordno
visoke (ili niske) vrijednosti svjetskih valuta.#L#
I kao i toliko puta do sada povod je bio isti: neizvjesnost oko
okončanja predsjedničkih izbora u SAD-u, visoka cijena nafte i
njenih derivata zbog sukoba na Bliskom istoku i zbog najave oštre
američke zime. Naravno, burzovni dealeri nisu zaboravljali
okriviti ni loša poslovna izvješća, slabljenje rasta tehnološkog
tržišta, niti prenisku vrijednost eura, odnosno prejaki dolar.
No, što je novoga?
Listi povoda za intenzivno prodavanje i sramežljivo kupovanje
dionica prošloga su se tjedna pridružili statistički podaci o rastu
vanjskotrgovinskog deficita SAD-a te politička kriza u Japanu.
Trgovinski deficit u SAD-u u rujnu je dosegnuo rekordnih 34,26
milijardi dolara, što u odnosu na mjesec ranije predstavlja porast
od 4,5 milijardi. Manji porast izvoza gotovo sigurno je posljedica
vrlo jakog dolara, dok za porast uvoza ima nekoliko objašnjenja -
visoka cijena nafte, održavanje Olimpijskih igara u Sydneyu
(porast uvoza usluga) i sl.
Ti su podaci potakli većinu trgovaca da se zapitaju: slabi li
gospodarski rast u toj zemlji te trebaju li se oni zbog toga
zabrinuti? Stoga su u srijedu, spremajući se za neradni dan (u
četvrtak je u SAD-u bio Dan zahvalnosti) održali veliku rasprodaju,
posebno tehnoloških sektora donijevši Nasdaq Composite Indexu pad
od čak 4,04 posto, na 2.755 bodova. No, tradicionalno snažnije
trgovanje dan nakon praznika, donio je 5,41 postotni oporavak
Nasdaqu. Stoga je taj indeks tjedan završio na jedan posto višoj
razini u odnosu na početak tjedna, odnosno na 2.904,38 bodova.
Ipak, ta je vrijednost za čak 30 posto niža nego u isto vrijeme
lani.
Srijeda je i službenom indeksu Wall Street-a donijela pad (od jedan
posto), što je djelomično nadoknađeno u petak. Tako je Dow Jones na
tjednoj razini ostao gotovo nepromijenjen, odnosno porastao je za
neznatnih 0,07 posto, na 10.470,23 boda. Inače, njegova trenutna
vrijednost za 8,7 je posto niža u odnosu na isto vrijeme lani.
Jedna od na burzama najčešće spominjanih tvrtki protekloga je
tjedan bila američka kompanija Quaker Oats, proizvođač svjetski
najpoznatijeg i najprodavanijeg energetskog napitka Gatorade-a.
Tu su kompaniju, naime, samo ovoga mjeseca željele kupiti četiri
svjetske tvrtke. Prvi je bio Pepsi, čija je ponuda (navodno)
odbijena kao preniska. Slijedi Coca-Cola, kojoj Upravni odbor nije
dopustio kupnju koja bi, prema njihovom mišljenu, bila preskupa.
Nakon što su te dvije ponude propale, "u igri" su ostali samo
švicarski Nestle i francuski Danone. Naravno, ne treba niti
spominjati da su dionice Quakera uglavnom poskupljivale, dok su
dionice potencijalnih kupaca padale uslijed zabrinutosti da bi
onaj koji odvoji oko 15 milijardi dolara u tu svrhu mogao imati
problema s profitabilnošću.
Utjecaj priče o Quaker-u na tržišta bio je dobro vidljiv na pariškoj
burzi - nakon što je Danone objavio kako se ipak "povlači iz utrke",
njegove su dionice odmah poskupjele za gotovo sedam posto. Pomoglo
je to i CAC indeksu da "pobjegne" od psihološke razine od 6.000
bodova kojoj se približio u ponedjeljak, na 6.145,65 bodova koliko
je iznosio u petak (porast od 2,06 posto).
Sada već očekivano loše razdoblje za tehnološki sektor, ovog tjedna
posebno njegovog telekomunikacijskog dijela, europske je burzovne
indekse održavao je relativno niskoj razini - londonski je FTSE pao
za 0,27 posto, na 6.327,60 bodova, dok je frankfurtski DAX ipak malo
porastao (za 0,83 posto) - na 6.664,18 bodova. Porast DAX-a posebno
je značajan ako se uzme u obzir da je indeks tamošnjeg tehnološkog
sektora Nemax u srijedu pao na svoju do sada najnižu razinu.
Ipak, najteži tjedan je za japanskim trgovcima. Tokijski indeks
Nikkei pao za 1,50 posto, na 14.315,35 bodova, ponajviše
zahvaljujući japanskom premijeru. Naime, predsjednik tamošnje
vlade Yoshiro Mori "preživio" je izglasavanje povjerenja, što je
bilo suprotno željama burzovnih trgovaca koji su se nadali
promjeni, odnosno dolasku nove, reformama sklonije Vlade. Pad
Nikkei-a bio bi možda i izraženiji da u četvrtak i u toj zemlji nije
bio praznik, odnosno neradni dan.
Zasigurno najbolji tjedan je za američkom valutom. Privođenje
kraju američke tragikomedije zvane predsjednički izbori, te sve
veća vjerojatnost da bi novi stanovnik Bijele kuće trebao biti
republikanac George W. Bush imali su najviše utjecaja na jačanje
dolara.
U odnosu na japansku valutu (koja je pod utjecajem tamošnjih
političkih zavrzlama) dolar je poskupio za više od dva posto, na
rekordno visokih 111,28 jena u petak, dok je osjetljiva jedinstvena
europska valuta izgubila daljnjih 1,18 posto svoje vrijednosti i
tjedan završila na razini od 0,8383 dolara.
U istom postotku kao i u odnosu na euro dolar je poskupio i u odnosu
na njemačku i talijansku valutu: u petak je jedan dolar stajao
2,3317 maraka ili 2.308,38 lira.
Iako izvan utjecaja eura, i britanska je valuta popustila pod
pritiskom snažne američke monete - u pet je radnih dana funta
pojeftinila za 1,67 posto, na 1,3990 dolara.
Dolar je najmanje ojačao naspram inače vrlo otpornog švicarskog
franka. Tako je na kraju tjedna za jedan dolar trebalo izdvojiti tek
0,30 posto više, odnosno 1,8054 franaka.
(Hina) rub ds