NEW YORK/LONDON/TOKYO, 13. studenoga (Hina/Reuters) - Zaboravite na inflaciju, zaboravite na pad dobiti najvećih svjetskih kompanija, rekordno visoke cijene nafte i nestabilan euro. Najveću brigu trgovcima na svjetskim burzama uvijek
zadaje neizvjesnost, a upravo to im se dogodilo prošloga tjedna. Ono što je na početku većina investitora promatralo poluzainteresirano, već u četvrtak ih je dovelo do ruba živaca. Naravno, riječ je o sagi o predsjedničkim izborima u SAD-u.
NEW YORK/LONDON/TOKYO, 13. studenoga (Hina/Reuters) - Zaboravite
na inflaciju, zaboravite na pad dobiti najvećih svjetskih
kompanija, rekordno visoke cijene nafte i nestabilan euro. Najveću
brigu trgovcima na svjetskim burzama uvijek zadaje neizvjesnost, a
upravo to im se dogodilo prošloga tjedna. Ono što je na početku
većina investitora promatralo poluzainteresirano, već u četvrtak
ih je dovelo do ruba živaca. Naravno, riječ je o sagi o
predsjedničkim izborima u SAD-u.#L#
Prije samog dana izbora, analitičari su poprilično hladno
pojašnjavali što bi značila pobjeda jednog ili drugog kandidata:
demokratski predsjednik Gore ne bi značio značajniju promjenu za
burze, međutim republikanac Bush vjerojatno bi donio povećanje
obujma trgovanja na burzama. tako su i prva dva dana u tjednu
protekla poprilično mirno, uz oprezna i ne pretjerano bogata
investiranja - nitko nije želio učiniti ništa prije no što se sazna
ime novog stanovnika Bijele kuće.
Wall Street, tradicionalno naklonjen republikancima, navija za
Busha, što je ponajviše bilo vidljivo u porastu cijena dionica
farmaceutskih, naftnih i duhanskih kompanija, kojima je njegov
izborni program vrlo naklonjen (a ne treba zaboraviti kako su
upravo neke duhanske kompanije bile vodeći donatori Bushove
kampanje). Demokratskom kandidatu, pak, naklonjenije su
telekomunikacijske kompanije te djelatnosti vezane uz zaštitu
okoliša.
Dramatičnosti, međutim, od početka tjedna nije nedostajalo u već
tradicionalno uzbudljivom - tehnološkom sektoru. Tako su na
europskim burzama najveći gubitnici ovoga tjedna bili
telekomunikacijske i srodne kompanije, poput BT-a (koji je najavio
ne baš ohrabrujući plan restrukturiranja - čitaj podjelu u dvije
kompanije) i Ericssona (koji je objavio da su njihove najave o
poslovanju iduće godine bile malo pretjerane). Rasprodaja
tehnoloških dionica u Americi također nije djelovala ohrabrujuće,
posebno nakon što su se u društvo Intela, Dell Computersa i dr. u
četvrtak pridružili IBM i Walt Disney.
I dok su brokeri tog dana pokušavali "probaviti" ove loše vijesti,
do tržišta je stigla novost kako drama oko izbora nije dovršena,
odnosno kako se započinje s ponovnim prebrojavanjem, te kako
konačnih rezultata neće biti još danima, možda tjednima. Sada je i
analitičarima i trgovcima bilo svejedno tko će pobijediti, samo da
više pobjedi, pa da se vrate svojim uobičajenim brigama - poslovnim
izvješćima i kretanju kamatnih stopa.
Depresivnost brokera glede izborne neizvjesnosti očita je i ako se
pogledaju postotne promjene u vrijednosti burzovnih indeksa.
Najvećih 11,33 posto na vrijednosti je izgubio Nasdaq, čijih je
3.028 bodova u petak najniža ovogodišnja razina. Slijedi
frankfurtski DAX s padom od 3,99 posto, na 6.851 bod, dok je Dow
Jones pao 3,41 posto, na 10.602 boda. Nešto manjih 3,22 posto
smanjena je i vrijednost pariškog CAC-a, na 6.147 bodova, dok je
tokijski Nikkei s rekordnih 15.371 u ponedjeljak, do kraja tjedna
pao za 2,49 posto, na prosječnih 14.988 bodova. Najmanji, no još
uvijek pad bilježi londonski FTSE - za 0,48 posto, na 6.400 bodova.
Ništa manje uzbudljivo nije bilo niti na tržištima novca. Isto kao i
cijene dionica, ovisno o vijestima iz američkih izbornih centara,
kretale su se i cijene valuta. Već tradicionalno, najviše je pažnje
plijenila jedinstvena europska valuta. I analitičari događanja na
tržištima novca podijelili su valute prema predsjedničkim
kandidatima - Bush zagovara jačanje dolara, njegova prednost
donosi pad euru, njegova pobjeda gotovo isključuje mogućnost
ponavljanja rujanske udružene - G7 - akcije spašavanja eura. Sve se
to pokazalo točno nakon što su u javnost počeli pristizati prvi
(preuranjeni, kako se pokazalo) rezultati.
No, i uz dvije intervencije Europske središnje banke (u ponedjeljak
i četvrtak), euro je proteklog tjedna "uspio" pasti za 1,07 posto,
na 0,8598 dolara. U gotovo istom postotku dolar je ojačao i naspram
njemačke i talijanske valute: na 0,2729 maraka (1,06 posto više) te
na 2.250,69 lira (1,08 posto više).
Manji, 0,94 postotni porast američka je valuta zabilježila i
naspram inače na pritiske otporne, švicarske valute - na 1,7720
franka.
Jakom dolaru nije odoljela niti britanska funta - njena je
vrijednost pala za 1,67 posto, na 1,4260 dolara, ali niti japanska
valuta - za jedan je dolar u petak trebalo izdvojiti 0,80 posto više
nego na početku tjedna, odnosno 107,90 jena.
(Hina) rub db