NEW YORK/LONDON/TOKYO, 4. studenoga (Hina) - Većina svjetskih burzovnih analitičara složna je oko činjenice kako je 2000. godina vjerojatno najgora u povijesti američkog (ali i ostalih svjetskih) tehnološkog tržišta, što je ponajbolje
vidljivo na kretanju vrijednosti Nasdaq Composite indeksa, koji je i prošlog tjedna nastavio svoj strmoglavi pad.
NEW YORK/LONDON/TOKYO, 4. studenoga (Hina) - Većina svjetskih
burzovnih analitičara složna je oko činjenice kako je 2000. godina
vjerojatno najgora u povijesti američkog (ali i ostalih svjetskih)
tehnološkog tržišta, što je ponajbolje vidljivo na kretanju
vrijednosti Nasdaq Composite indeksa, koji je i prošlog tjedna
nastavio svoj strmoglavi pad.#L#
U samo četiri radna dana (ponedjeljak - četvrtak) taj je indeks
izgubio 8,17 posto svoje vrijednosti, čemu nije pomogao niti lagani
oporavak u petak. Tako je Nasdaq u četvrtak pao na svoju najnižu
razinu od kolovoza lani, odnosno na 2.598 bodova, dok mu je petak
donio nešto viših 2.645,29 bodova. Vrijednost tog indeksa samo
tijekom studenoga pala je za čak 23 posto, a njegova trenutna razina
za 50 je posto niža od povijesno najviše zabilježene u ožujku ove
godine. Na godišnjoj razini, pak, Nasdaq se "smanjio" za 36 posto.
Inače, studeni je tom indeksu donio najveći mjesečni pad još od
listopada 1987. godine.
Svi ovi zanimljivi podaci ne bi bili zabrinjavajući da iza njih ne
stoji masa upozorenja o usporavanju rasta (čitaj smanjivanju)
tehnološkog tržišta, koja je unazad nekoliko tjedana objavila
većina najvećih svjetskih kompanija.
Istina je i da je protekloga tjedna na pad kako ovog, tako i Dow
Jones indeksa (za 1,64 posto, na 10.373,54 bodova) utjecala i
statistika, koja jasno pokazuje kako je razdoblje ubrzanog
gospodarskog rasta u SAD-u na izmaku. Laganiji tempo rasta BDP-a u
trećem ovogodišnjem tromjesečju, nešto veći broj nezaposlenih
Amerikanaca tijekom studenoga te pad listopadskih osobnih dohodaka
zaposlenih državljana SAD-a, nadaju se sada trgovci, mogli bi
uvjeriti američku središnju banku da je došlo vrijeme da se snize
kamatne stope i omogući lakše disanje i burzama.
Iako su američki brokeri uglavnom bježali i od dionica tzv. stare
ekonomije, upravo su one tokijskom Nikkei-u omogućile da bude
jedini promatrani indeks koji je u proteklom tjednu zabilježio
porast. Doduše, riječ je o skromnih 0,78 posto (na 14.835,33 boda),
no ipak.
No, nije tako bilo i na europskim burzama, koje redom bilježe pad
vrijednosti svojih službenih indeksa. "Gubitnike" predvode
pariški CAC (pad od 3,93 posto, na 5.928,50 bodova) i londonski FTSE
(minus 3,20 posto, odnosno 6.170,40 bodova), dok se na posljednjem
mjestu s "tek" 2,75 postotnim padom nalazi frankfurtska 6.512,91
boda.
Naravno, svakako treba spomenuti kako je i prošloga tjedna (tko zna
koji tjedan zaredom) u podsvijesti svakog svjetskog burzovnog
dealera bilo i pitanje "Pa dobro, tko je novi američki
predsjednik?!".
Svi razlozi koji su opteretili američke burze nisu pomogli niti
dolaru. Jedinstvena europska valuta u odnosu na američku je ojačala
za 4,39 posto, na 0,8784 dolara.
U približno istom postotku dolar je oslabio i naspram drugih
europskih valuta - švicarske (za 4,38 posto, na 1,7222 franka),
njemačke (za 4,27 posto, na 2,2243 marke) i talijanske (za 4,26
posto, na 2.202,06 lira).
Manjih 2,67 posto ojačala je britanska funta - na 1,4416 dolara, dok
je japanski jen jedini zabilježio pad. Tako je na kraju tjedna
trebalo za jedan dolar platiti 111,18 jena, što je za 0,16 posto
više od njegove "cijene" u ponedjeljak.
(Hina) rub db