NEW YORK/LONDON/TOKYO, 6. studenoga (Hina/Reuters) - Snažan interes za dionice "stare ekonomije" (financijski, prehrambeni, automobilski, kemijski, maloprodajni, energetski i dr. sektori) te napokon malo pojačano kupovanje tehnoloških
dionica obilježile su poslovanje svjetskih burzi protekloga tjedna.
NEW YORK/LONDON/TOKYO, 6. studenoga (Hina/Reuters) - Snažan
interes za dionice "stare ekonomije" (financijski, prehrambeni,
automobilski, kemijski, maloprodajni, energetski i dr. sektori) te
napokon malo pojačano kupovanje tehnoloških dionica obilježile su
poslovanje svjetskih burzi protekloga tjedna.#L#
Bojazan zbog oslabljenog poslovanja tvrtki tehnološkog sektora
tjedan dana ranije pokrenuo je val investiranja u stabilne
tradicionalne sektore, koji se prelio i na protekli tjedan.
Prevladavaju procjene kako će tako ostati do kraja godine.
Probleme je imao jedino energetski sektor, budući da su cijene
dionica naftnih kompanija pale nakon što je OPEC u ponedjeljak
najavio povećanje proizvodnje, iako većina tržišnih analitičara
smatra kako to neće dovesti do većih promjena u cijeni nafte, budući
da je većina zemalja izvoznica nafte ionako dosegla svoj proizvodni
limit.
Nakon što je prije nekoliko tjedana preuzeo vodstvo u "rušenju"
vrijednosti Nasdaqa, Intel je ovoga tjedna poveo i njegovu
"obnovu". Njihovo je poslovno izvješće u četvrtak premašilo
očekivanja te dovelo do rasta vrijednosti spomenutog indeksa za
gotovo tri posto.
Povod za bolje raspoloženje američkim je burzovnim dealerima dao i
tamošnji državni statistički ured, koji je objavio kako je stopa
nezaposlenosti u listopadu u SAD-u bila na najnižoj razini unazad
30 godina - na 3,9 posto. Istodobno, bilježi se usporavanje rasta
broja novih radnih mjesta, što upućuje na polagano usporavanje
američkog gospodarskog "booma". No, slabije se to osjetilo na Dow
Jonesu - njegova je vrijednost u petak bila 0,16 posto manja nego u
ponedjeljak i iznosila je 10.817,95 bodova.
Osim "starih", na europskim su burzama vrlo aktivne bile i
telekomunikacijske i srodne dionice. Zvijezde predvodnice bile su
francuski Renault i Alcatel, čija su poslovna izvješća oduševila
tržišta. U samo jednom danu dionice Renaulta poskupjele su čak osam
posto. Oduševljenje poslovanjem Alcatela u trećem ovogodišnjem
tromjesečju odrazilo se i na Nasdaqu, koji je u samo jednom danu (u
utorak) porastao za gotovo 5,6 posto. Njegov tjedni rast iznosio je
ukupno čak 8,15 posto (u petak je iznosio 3.451,58 bodova).
Telekomunikacijske dionice bile su aktivne u suprotnom smjeru,
povedene razočaravajućim rezultatima Deutsche Telekoma pale su i
njegove, ali i dionice njegovih konkurenata. Na to se nadovezla i
najava slabijih poslovnih rezultata u idućem razdoblju od strane,
po tržišnoj kapitalizaciji najveće europske kompanije, Vodafon
grupacije. Ipak, to nije znatnije naškodilo službenim europskim
indeksima - londonski je FTSE tjedan završio na gotovo istoj razini
kao i na početku tjedna, od 6.385,40 bodova (pad od tek 0,05 posto).
Nasuprot tome, frankfurtski i pariški indeksi bilježe rast
vrijednosti - DAX od 2,91 post, na 7.128,27 bodova, a CAC od 1,62
posto, na 6.398,92 boda.
Na japanskoj burzi, pak, glavna tema razgovora prošlog tjedna nije
bila gospodarska, već politička: član japanske vlade, bliski
suradnik premijera, dao je ostavku nakon što je optužen za preljub,
upotrebu droga te suradnju s ekstremnim desnim snagama u zemlji.
Dovelo je to u utorak službeni indeks te burze, Nikkei, u jednom
trenutku na najnižu razinu od 4. ožujka prošle godine - 14.333 boda.
Zanimljivo je da je do njegovog polaganog porasta došlo nakon što su
trgovci počeli ponovno otkupljivati dionice kojih su se prije par
dana željeli što prije riješiti, dovevši do pada Nikkei-a. Riječ je
o dionicama tehnološkog diva, kompanije Sony. Tako je Nikkei do
petka uspio nadoknaditi štete te je tjedan završio na 2,58 posto
višoj vrijednosti, odnosno 14.837,78 bodova.
Najzanimljivije je, ipak, protekloga tjedna bilo na tržištima
novca. U petak se Europska središnja banka odlučila na jednostranu
intervenciju, zaustavivši tako barem na kratko vrtoglavi pad
jedinstvene europske valute, koja je u nepune dvije godine
postojanja izgubila trećinu svoje vrijednosti.
Na tržištima je u petak euro poskočio za 1,5 posto, na 0,88 dolara.
Ukupni tjedni porast tako je iznosio 2,35 posto (njegov je službeni
referentni tečaj u petak iznosio 0,8665 dolara). U bliskom su
postotku poskupjele i uz euro povezane europske valute: za jedan je
dolar u petak trebalo izdvojiti 2,2559 njemačkih maraka (2,30 posto
manje nego u ponedjeljak) te 2.232,53 talijanske lire (-2,34
posto).
Zanimljiv, za istih 2,35 posto kao i u odnosu na euro, dolar je
oslabio i u odnosu na švicarsku valutu (1,7532 franka za jedan
dolar).
Ojačala je i britanska funta - za 0,62 posto, na 1,4487 dolara, a
vrijednost dolara pala je i u odnosu i na japansku valutu. Tako je u
petak za jedan američki dolar trebalo izdvojiti 106,94 jena ili
1,57 posto manje nego na početku tjedna.
(Hina) rub ds