ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - Ovogodišnja turistička sezona uspješnija je nego što opisuju službeni pokazatelji, i to kako u njenom financijskom tako i u marketinškom aspektu. Ishod ovogodišnje sezone je pozitivan, mjeri li se pojmom
"zadovoljnog gosta" jer je turistička ponuda u hrvatskim destinacijama bila primjerena plaćenoj cijeni što je i razlog malog, gotovo nikakvog broja pritužbi.
ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - Ovogodišnja turistička sezona
uspješnija je nego što opisuju službeni pokazatelji, i to kako u
njenom financijskom tako i u marketinškom aspektu. Ishod
ovogodišnje sezone je pozitivan, mjeri li se pojmom "zadovoljnog
gosta" jer je turistička ponuda u hrvatskim destinacijama bila
primjerena plaćenoj cijeni što je i razlog malog, gotovo nikakvog
broja pritužbi.#L#
Pokazala je to ovojesenska anketa Privrednog vjesnika i Studia
Weber iz Zagreba, provedena na uzorku od stotinu ispitanika,
direktora hrvatskih hotelijersko-turističkih poduzeća,
turističkih zajednica, agencija i marina.
Po riječima Ante Gavranovića iz Privrednog vjesnika, istraživanje
je provedeno zbog uzleta hrvatskog turizma ove godine,a koje je
ponovo aktualiziralo pitanje o turizmu kao glavnoj razvojnoj
prilici hrvatskog gospodarstva i države u cjelini.
Anketa je tematski bila podijeljena u dvije cjeline. Prvi dio
odnosio se na pitanja o ovogodišnjoj turističkoj sezoni, njenim
financijskim rezultatima, uspjesima i neuspjesima, a drugi dio su
činila pitanja o identitetu hrvatskog turističkog proizvoda,
potencijalnim smjerovima njegove daljnje kreacije i budućnosti.
Rezultati anketiranja su pokazali da nešto manje od polovice
ispitanika, 43,2 posto, drži da su, iako različiti, ovogodišnji
službeni podatci o povećanju turističkog prometa od 20 do 25 posto
realni. No, čak 37,8 posto smatra da je povećanje prometa veće od
prikazanog, pogotovo u vanpansionskoj potrošnji za koju još nema
relevantnih mehanizama kako je točno evidentirati. Shodno tome, 73
posto ispitanika vjeruje da ovogodišnji podaci o strukturi
turističke potrošnje nisu točni.
Drugi dio pitanja tvezan je uz marketinški pristup u turizmu, a kao
polazište je imao tezu da uspješna promocija domaće turističke
ponude i svih njenih segmenata predstavlja jedan od osnovnih
zadataka koji se postavlja u procesu daljnjeg pozicioniranja
hrvatskog turizma. Po rezultatima ankete od ovogodišnjih
promotivnih aktivnosti najkvalitetniji su bili prospekti i drugi
tiskani materijali, slijede sajamski nastupi, dok su lošim
ocijenjeni promotivni nastupi u medijima te akcije koje su
uključivale promociju i oglašavanje putem Interneta.
Vodeći ljudi hrvatskog turizma kao važno sredstvo u ovogodišnjoj
promociji naveli su specifičan oblik društvenog marketinga -
političke promjene s početka ove godine. Većina ispitanika, 51,4
posto, drži da je to prilično, a 37,8 posto jako utjecalo na
uspješnost sezone, a ne nekakav poseban sustav turističke
promocije. No, ubuduće je potrebno učiniti i nešto više u
profiliranju hrvatskog turističkog identiteta, a pri tome postoje
i problemi. Prema mišljenju ispitanih, njih 73 posto kao jedan od
najčešćih problema s kojim se susreće Hrvatska ističe njezin
atribut zemlje koja je nedavno bila sudionik ratnih sukoba, dok
37,8 posto problematičnim drži lošu ekonomsku situaciju. Krizno
okružje kao problem vidi 35,1 posto ispitanika, a 27,7 posto
problematičnim smatra i činjenicu što Hrvatska nije članice
europskih integracija. Pomak od navedenih negativnih atributa
povećao bi i ekonomsku vrijednost hrvatskog turizma, ne samo u
povećanju broja gostiju nego i u mogućnosti produljenja sezone
izvan okvira lipanj-rujan.
No, prema prikupljenim podacima, 67,6 posto anketiranih smatra da
hrvatski turizam na postojećem nivou razvoja i poslovne
organizacije nema mogućnosti za značajnije produljenje sezone,
najviše zbog loše kvalitete turističkog proizvoda, skromnih i
nedostatnih smještajnih kapacitea, nepovoljnih cijena i
problematične prometne infrastrukture.
Kao tri najvažnije mogućnosti za povećanje turističkog prometa u
kratkom vremenskom roku ističu se one vezane uz poreznu politiku
pri čemu se najčešće naglašava problematika ukidanje ili
smanjivanje PDV-a. Bez poboljšanja turističke ponude i bez novog
osmišljavanja i ulaganja u promociju neće biti moguće ni značajnije
produljenje turističke sezone. Za to je potrebno, drže ispitanici,
utvrditi ili/i promijeniti postojeći kadar profesionalaca
zaposlenih u turizmu. Pri tome, najveći dio anketiranih, 64,9 posto
smatra da je hrvatski turistički menadžment samo u manjem dijelu
dovoljno stručan i inovativan za osmišljavanje novog imagea
hrvatskog turizma.
I na kraju, 92 posto anketiranih smatra bi iduća turistička sezona
trebala biti još uspješnija te da bi je mogao slijediti rast prometa
od 10 posto u odnosu na ovogodišnju.
(Hina) tam db