NEW YORK TIMES 21. XI. EUROPA POČINJE IZGRAĐIVATI VLASTITU VOJNU SILU

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 21. XI. 2000. Europa počinje izgrađivati vlastitu vojnu silu "Europska unija danas je poduzela svoj prvi veliki korak prema pretvorbi u vojnu silu, dok su njezini ministri obrane obećavali kako će vojnicima i opremom stvoriti silu koja će brojati 60.000 ljudi, do 2003. godine. Ovaj korak, na koji se pozivalo još prije godinu dana, najvažnija je europska vojna inicijativa još od kraja Hladnog rata. Njom se nastoji europske zemlje osposobiti da same rješavaju različite vrste kriza bez pomoći SAD-a. Pristaše tvrde kako će ova inicijativa potaknuti Europljane da snose veći teret vojnih pothvata na europskom kontinentu, pa čak i izvan njega, što je upravo ono što američki političari zahtijevaju već dugo vremena. 'EU je odlučna odigrati punu ulogu u rješavanju kriza', kazao je Javier Solana, viši dužnosnik EU-a za sigurnosnu politiku. Ipak, plan postavlja i neka ozbiljna pitanja. Jesu li europske zemlje zaista pripravne potrošiti milijarde dolara koji su potrebni da se njihov plan pretvori u stvarnost? I hoće li stvoriti vojnu silu koja će nadopunjavati i neće potkopavati NATO, savez koji predvodi SAD, za koji Washington ustraje da i dalje ima primarnu ulogu u europskoj sigurnosti? Sve ovo ostvarivanje europske inicijative čini važnim ispitom za sljedeću upravu u Washingtonu kao i za čelništvo NATO-a. 'Europljanima želim dati potporu da ponesu veći udio u sigurnosnim pothvatima na vlastitom kontinentu', kazao je general Joseph Ralston, dužnosnik zračnih snaga SAD-a, ujedno i vrhovni zapovjednik NATO-a. (...) Cilj europske inicijative jest ustrojiti zbor s oko 60.000 vojnika koji bi mogao biti korišten za razdvajanje zaraćenih strana, za benignije mirotvorne pothvate i za (...) druge krize. Prema planovima EU-a, ova bi sila mogla biti poslana na teren za 60 dana od početka krize a na terenu bi mogla ostati i do godinu dana. Europski dužnosnici tvrde kako je stvaranje europske sile mudro jer se na taj način europske vlade mogu suočiti s krizama na Balkanu i drugim prijepornim područjima u koja se SAD nerado uključuje. Europska politika također je važan čimbenik. Britanski premijer Tony Blair podupro je ova nastojanja kako bi demonstrirao vlastitu potporu europskih integracija. Francuzi, pak, nastoje ograničiti američki utjecaj u Europi. Najneposrednije pitanje za europsku obranu i ministre vanjskih poslova koji su se danas okupili u Bruxsellesu jest pokrenuti inicijativu i početi s njenim ostvarivanjem. Uz dva milijuna vojnika u europskim zemljama, ljudstvo nije problem. (...) Njemačka, Britanija i Francuska obećale su pridonijeti s najviše vojnika - 12.000 do 13.500 svaka - kako bi bila stvorena jedinstvena europska sila od 60.000 vojnika. Europske su nacije ponudile i 400 zrakoplova i 100 brodova. Ipak, slanje vojnika u krizna područja druga je stvar. Za vrijeme Hladnog rata, cilj Europljana bio je obraniti svoj teritorij od napada Varšavskog pakta. Za razliku od SAD-a, većina europskih nacija nikada nije strukturirala svoje oružane snage tako da budu sposobne za odlazak u udaljena zaraćena područja. Kako bi svoj novi plan provele u djelo, europske nacije moraju kupiti transportne zrakoplove i teretne brodove kao i sofisticirane komunikacijske sisteme.(...)", piše Michael R. Gordon.